Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Promjene u stratosferi mogle bi značajno utjecati na vremenske obrasce u Europi, donoseći niže temperature i mogućnost snijega u narednim tjednima. Klimatske simulacije sugeriraju da bi se posljedice ovog rekordnog zagrijavanja mogle osjetiti već sredinom mjeseca.
Vjetrovi oko polarnog vrtloga u stratosferi promijenili su smjer 10. studenoga, najranije otkad postoje mjerenja. Taj se preokret dogodio oko dva i pol tjedna ranije nego u bilo kojoj zimi tijekom gotovo 70 godina, a prognoze pokazuju da bi poremećaj mogao postupno dosegnuti niže dijelove atmosfere i utjecati na vrijeme u Europi, piše Severe Weather Europe.
Polarni vrtlog velika je zimska cirkulacija iznad polarnih područja koja se proteže od površine do stratosfere, više od 50 kilometara uvis. Kada ostane snažan i stabilan, zadržava najhladniji zrak oko Sjevernog pola. Poremećaj vrtloga može promijeniti atmosferske obrasce i omogućiti da hladniji zrak stigne južnije.
Jedan od glavnih uzroka takvog poremećaja jest nagli porast temperature i tlaka u stratosferi, poznat kao naglo stratosfersko zagrijavanje. U ovom slučaju temperature na promatranoj visini porasle su više od 25 °C iznad uobičajenih vrijednosti za ovo doba godine. Vjetrovi su se prvo usporili oko 6. studenoga, a zatim su 10. studenoga zaista promijenili smjer.
Promjena u stratosferi ne znači da se vrijeme pri tlu odmah preokrene. Njezin se utjecaj obično spušta kroz atmosferu tijekom jednog do tri tjedna. Klimatske simulacije za slične studene događaje upućuju na prvi mogući dodir s nižim slojevima oko 15 dana nakon promjene vjetra, uz još jedan val utjecaja oko 30. dana.
U prognozama se vidi kako bi se poremećaj mogao povezati s nižim dijelovima atmosfere, procesom koji se naziva sprezanje. Jedna analiza pokazuje moguću vezu sa zemljinom površinom oko 22. studenoga. Ipak, to ne znači da će svaka promjena tlaka pri tlu potjecati iz stratosfere niti da će se očekivani obrazac sigurno ostvariti.
Simulacije sličnih događaja prikazuju područje niskog tlaka nad Europom i pojačan utjecaj visokog tlaka sjevernije. Takav raspored mogao bi usmjeriti sjevernije strujanje prema kontinentu. U prikazanom razdoblju, od 15. do 30. dana nakon zagrijavanja, modeli upućuju na temperature niže od uobičajenih u velikom dijelu Europe, uz iznimke na krajnjem jugoistoku i sjeveroistoku.
Simulacije pokazuju i povećanu mogućnost snijega u središnjim i jugoistočnim dijelovima Europe, dok bi ga na sjeveru moglo biti manje. Riječ je o općem obrascu, a ne prognozi za određeno mjesto ili datum. Stvarni ishod ovisit će o postojećim vremenskim prilikama i o tome koliko se snažno poremećaj iz stratosfere prenese prema površini.
Prognoze za Europu zasad ne pokazuju značajan pad temperature, iako pojedini scenariji predviđaju hladnije vrijeme na zapadu i u središtu kontinenta. Pojedinačni izračuni za razdoblje desetak do 15 dana unaprijed mogu se znatno mijenjati, pa ih ne treba smatrati pouzdanom prognozom.
24sata © 2026
