Milić tvrdi da neće biti promjena u Vladi, Marina Miletića optužio za antivaksersku kampanju

Verbalni okršaji predstavnika vlasti i oporbe obilježili su HRT-ovu emisiju Otvoreno, a glasnogovornik Vlade Marko Milić (HDZ), Urša Raukar-Gamulin, saborska zastupnica Možemo!, Mišo Krstičević, član predsjedništva SDP-a, potpredsjednik MOST-a Marin Miletić, Igor Peternel (Domovinski pokret) te predsjednik HNS-a Stjepan Čuraj raspravljali su o jeseni koja nas čeka na političkoj sceni te sukobima u SDP-u i Domovinskom pokretu. 

Na pitanje voditelja o mogućnosti odlaska nekih ministara, Milić je rekao da je legitimitet Vlade i HDZ-a vrlo svjež.

- Vlada je stabilna, naša većina je stabilna od drugog jutra nakon izbora - rekao je Milić te naglasio važnost zaštite zdravlja u kontekstu pandemije COVID-a i cijepljenja u vremenu pred nama. Dok je Raukar-Gamulin istaknula problem inflacije.

- Postoji izrazito velika opasnost povećanja inflacije na koji bi Vlada trebala reagirati, i dapače, naravno, HNB - rekla je Raukar te istaknula je i da se postpotresna obnova ne odvija tempom kojim bi se trebala odvijati jer zakonski okvir nije dovoljno dobar, a institucije prespore.

Miletić je pak je bio veoma kritičan prema Vladinoj komunikaciji oko cijepljenja te kazao da obnova teće katastrofalno sporo. Doveo je i u pitanje učinkovitost cijepljenja te smatra da država mora osigurati sredstva za sve, pri čemu je Milić demantirao Miletićev navod da je cijepljeno 46 posto ljudi dok je zapravo cijepljeno 50,6 posto odraslih. Optužio ga je i za antivaksersku kampanju, dok SDP za napade na rad Stožera.

- Vaš doprinos je nikakav, išli ste rušiti Vladu u najvećoj zdravstvenoj ugrozi, a nakon toga ste od birača doživjeli to što ste doživjeli na parlamentarnim izborima - rekao je Milić.

Pertnel je pak komentirao da se nikoga ne smije diskriminirati na temelju cijepljenosti. 

- Virus se ne bi trebalo koristiti kao paravan za redefinicije ljudskih sloboda, ljudskih prava i svega onoga što tu dolazi, a što vidimo da je zapravo trend u svijetu i događa se - kazao je Peternel.

Što se obnove Zagreba tiče, HNS-ovac Čuraj smatra kako europska sredstva neće ostati neiskorištena. 

- Sve se može dogoditi, ali ja mislim da neće. Prije svega, kad gledamo koje su štete i koji je obim onoga koliko će trebati uložiti, to nije dovoljan iznos sredstava - rekao je Čuraj pa najavio nove zakonske izmjene koje bi dovele do ubrzanja obnove.

- Nije zakon bio loš, nego se jednostavno pokazalo da su stvari koje su išle s dobrom namjerom prespore. To ne znači da je loš model, ali znači da može i treba brže - dodao je. 

Raukar-Gamulin je pak rekla da su se stvari s obnovom u Zagrebu pomaknule u 80 dana od kada je Tomašević postao gradonačelnik, no da zakon onemogućava brže procese.
stičević.

Milić je pak komentirao da je zakon kvalitetan i da omogućuje transparentnu i održivu obnovu, ali i da su nakon određenog razdoblja primjene zakona uočili određena uska grla - dokazivanje prebivališta i boravišta, nepostojeći objekti i pitanje legalnosti, te imovinsko-pravni odnosi. Kazao je i da obnova neće završiti za mandata ove Vlade već da će trajati puno duže. 

O sukobima u SDP-u i Domovinskom pokretu

- Tu se nije zapravo radilo ni o kakvom raskolu, nego o odlasku predsjednika stranke, njegove sestre i pretumbacijama koje su onda s tim povezane, a po meni i predimenzionirane. Domovinski pokret ide dalje, on nije nastao zbog jednog čovjeka, rekao je Peternel, a na Togonalovu primjedbu o nazivu Domovinski pokret Miroslava Škore - kazao je Peternel te dodao da je to 'marketinški bilo dosta značajno'

Što se sukoba u SDP-u tiče, Krstičević smatra da je problem što se u posljednjih par desetljeća zapostavila  ideologija i da su se ljudi unutar stranke vezali za pojedince. 
 

- SDP mora biti jasan i staložen oko toga da jasno prezentira svoje lijeve politike, ali prije toga ih unutar sebe treba definirati i onda će završiti sve priče oko frakcioniranja i ratova unutar stranke - rekao je Krstičević.