Obavijesti

News

Komentari 2

Ministar financija: 'U ožujku građanima 48,5 milijuna € od kamata na narodne obveznice'

Ministar financija: 'U ožujku građanima 48,5 milijuna € od kamata na narodne obveznice'

Ministar je rekao kako rast plaća, teorijski gledano, može potaknuti inflaciju u smislu povećanja potrošnje i povećanja općenito potražnje

VIDEO

Ministar financija Marko Primorac je za HRT rekao kako je Hrvatska u Europi po rastu BDP-a među šampionima. Također bi bio sretniji da nam izvoz raste. Otkrio je i kako 8. ožujka građanima ide isplata kamata na narodne obveznice u iznosu od 48,5 milijuna eura. Rastu BDP-a je osnovna baza osobna potrošnja i ulaganja iz europskih izvora, ministar je upitan je li to problematično.

- Ništa nije problematično. Naravno da bismo svi bili sretni da većina gospodarskog rasta dolazi od izvoza. Međutim, moramo priznati kako je u postojećim okolnostima, a te okolnosti su takve da je osam država članica Europske unije praktički ostvarilo negativne stope rasta, Hrvatska tu među šampionima. Mi smo ostvarili stopu rasta u četvrtom kvartalu prošle godine od 4,3%. Dominantno je taj rast bio potaknut potrošnjom kućanstava koja je rasla 5,3%. Investicije su rasle 6%, dominantno investicije koje su financirane i iz našeg Nacionalnog plana oporavka i otpornosti na što smo posebno ponosni. Ostvarili smo stopu rasta koja je prema do sada zaprimljenim podacima najveća u Europskoj uniji. Kada gledate cijelu godinu, stopa rasta je 2,8%. Tu smo posebno ponosni i na projekcije Ministarstva financija, Vlade - rekao je.

VIDEO Primorac o trezorcima: 'Nema ništa sporno ako su neki građani uložili i milijun eura'
VIDEO Primorac o trezorcima: 'Nema ništa sporno ako su neki građani uložili i milijun eura'

Iskoristio je priliku te je pohvalio i zahvalio se svom timu u Ministarstvu financija.

- Radi se o Zavodu za makroekonomske i fiskalne analize i projekcije koji vodi Ivana Radeljak Novaković. Dakle, to su moji kolege koji su ovako samozatajni i tihi, ali su vrlo precizni u prognozama i projekcijama. Ostvarili smo doslovno gospodarski rast u decimalu, da tako kažem, pogođen u skladu s onim što se i analiziralo - istaknuo je Primorac.

'Bili bi sretniji da je izvoz bio veći'

Odgovorio je i na pitanje što ako se nastavi pad izvoza koji Hrvatska ima već mjesecima.

- Ništa, mi imamo gospodarski rast, odnosno strukturu gospodarskog rasta takvu da je ona dominantno pogonjena potrošnjom i investicijama. Mi očekujemo da će potrošnja ostati stabilna, realna kupovna moć građana će također u ovoj godini rasti - rekao je.

- Mi bismo bili sretniji da bi taj izvoz bio veći, kada bi u strukturi ukupnog BDP-a gospodarskog rasta neto izvoz imao značajniju komponentu. Međutim, u postojećim okolnostima kada imate niz država koje su u tehničkoj recesiji možete zamisliti što bi bilo kada one ne bi bile u tehničkoj recesiji. Kada bi one bile sa stabilnijim stopama rasta gospodarstva, onda bi Hrvatsko gospodarstvo još više raslo, a jednim velikim dijelom bi onda rastao više i izvoz. To morate gledati, odnosno sagledavati tu sliku cjelovito - dodao je ministar.

Ministru Primorcu isparilo više od 117.000 eura zarade otkako je u Vladi: Mlad sam, radit ću...
Ministru Primorcu isparilo više od 117.000 eura zarade otkako je u Vladi: Mlad sam, radit ću...

Ministar je rekao kako rast plaća, teorijski gledano, može potaknuti inflaciju u smislu povećanja potrošnje i povećanja općenito potražnje.

- Rast plaća u javnom sektoru koji će se dogoditi nakon stupanja na snagu dvije uredbe i zakona, odnosno cijelog paketa reforme plaća u javnom sektoru, imao je za cilj prije svega ujednačiti plaće na način da građani, odnosno zaposlenici u javnom sektoru imaju jednaku plaću za podjednak rad, značajno pojednostaviti taj sustav plaća, a ono što je jako važno, pratiti praktički povećanjem plaća i situaciju koja je trenutno prisutna na tržištu. A ta situacija je takva da ne možete de facto više naći zaposlenike u javnom sektoru - istaknuo je Primorac.

'Moramo biti oprezni s povećanjem plaća, nismo imali nikada manju nezaposlenost'

Još ima nezadovoljnih povećanjem plaće, kao što su lokalni vatrogasci, neki u zdravstvu, socijali i sanitetu.

 - To povećanje plaća koje će se dogoditi je povećanje na koje smo mi računali. Mi smo ga predvidjeli i u našem planu proračuna i računali smo i u smislu makroekonomskih projekcija na učinke koje će imati to povećanje plaća. Naravno da moramo biti oprezni s povećanjem plaća. Tu je naravno pritisak i u smislu tržišta rada. Mi nismo imali nikada manju nezaposlenost, teško je naći djelatnike i u privatnom sektoru. To je poticaj naravno i privatnom sektoru da poveća plaće. Plaće jednostavno moraju rasti, tu nema alternative - kazao je.

Primorac: 'Ne želim vjerovati da su poslodavci sebi uzeli uštede od novih poreznih izmjena'
Primorac: 'Ne želim vjerovati da su poslodavci sebi uzeli uštede od novih poreznih izmjena'

Građani su dosad uložili 3,3 milijarde eura u narodne obveznice i dva puta u trezorske zapise, što je zaista pozamašan novac. Ministar Primorac objasnio je što to znači za tržište kapitala.

- To za tržište kapitala znači da se država pojavila na tržištu kao subjekt koji je također u mogućnosti aktivirati štednju građana, što do sada nije bio slučaj. To znači da smo na ovaj način značajno pridonijeli povećanju financijske pismenosti građana. To znači da je primjerice kamata, koju bi inače plaćali financijskim institucijama dobrim dijelom i vjerovnicima u inozemstvu, ta će kamata ostati u rukama hrvatskih građana. Mislim da su to važni iskoraci i u smislu širenja baze investitora, ulagača u državne vrijednosne papire, ali isto tako i u smislu pozitivnog djelovanja na inflatorna kretanja. Neću pojašnjivati sada sve u smislu kamatnog prinosa, koji u Hrvatskoj je slabo funkcionirao, ali mi smo na ovaj način zapravo potaknuli i banke da povećavaju kamatne stope na depozite. Sve to praktički pozitivno odražava i na inflaciju - pojasnio je ministar Primorac.

'Cilj nam je testirati apetit potencijalnih ulagača, investitora, malih ulagača, građana, u vrijednosne papire'

Dana 8. ožujka 2024. je prva isplata kamata za narodne obveznice izdane prošle godine. Ministar je otkrio koliko će sjesti na račune građana.

- Ukupan iznos koji će sjesti na račune građana je 48,5 milijuna eura. To je prva isplata kuponske kamate 8. ožujka. Sljedeće godine, 8. ožujka 2025. će biti također isplata kuponske kamate i glavnice, odnosno nominalne vrijednosti - rekao je.

Ministar Primorac predstavlja središnji registar stanovništva, zamijenit će popis stanovništva
Ministar Primorac predstavlja središnji registar stanovništva, zamijenit će popis stanovništva

Nova narodna obveznica najavljena je u ožujku. Na pitanje misli li da će ponovno tako brzo, nakon trezorskih zapisa, opet biti velikog interesa za narodnu obveznicu, Primorac je rekao kako nije siguran.

- Naravno, da ako je kratak rok između dva izdanja, da postoji mogućnost da interes bude manji. Međutim, cilj nam je prije svega testirati apetit potencijalnih ulagača, investitora, malih ulagača, građana, u vrijednosne papire. Ovo će biti vrijednosni papir malo duljeg roka dospijeća i želimo jednostavno vidjeti, s obzirom na to da se prvi puta takva izdanje izdaju, kako građani na njih reagiraju - istaknuo je Primorac.

Dodao je kako će kamata na narodne obveznice u ožujku biti tržišna.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 2
VIDEO

Heroji: Znali da im prijeti bolna smrt, ušli su ispod reaktora...
FELJTON: ČERNOBIL, 3. DIO

Heroji: Znali da im prijeti bolna smrt, ušli su ispod reaktora...

Hrabro su ušli ispod reaktora i ispustili vodu, ali i tamo su prošli pravu dramu jer su ostali bez svjetla. Iako su znali da riskiraju bolnu smrt od radijacije, otišli su i spasili svijet od još veće katastrofe...

Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.
FELJTON: ČERNOBIL, 4. DIO

Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.

Oni koji su bili izloženi manjim radijacijama umirali su u godinama nakon i to od akutnih bolesti ili od raka. Katastrofom u Černobilu pogođeni su milijuni ljudi koji su osjetili posljedice izloženosti zračenju
Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca
PETAK ČETRNAESTI

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca

U odnosu na taj sitan ženski (i muški) svijet, kojemu je hajka temeljni oblik borbe za bolji svijet, Marija Selak Raspudić je ispala velika faca. Koliko god mi o tome šutjeli