Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Imate priču? Zovite i šaljite! 099/224-2424 za WhatsApp, Viber, MMS, SMS email: reporter@24sata.hr telefon za čitatelje: 01/24-24-242
108 komentara

Mirogoj devastiran: U potresu oštećeno čak 6000 grobova...

TRAŽE POMOĆ VLADE Svi koji nemaju osiguranje grobnice, a potres ju je oštetio, mogu prijaviti štetu Gradu kao i za kuće. Nijedan grob koji su radila Gradska groblja nije oštećen, kaže direktor Mirogoja

Foto: Emica Elveđi/PIXSELL
108 komentara

U potresu u Zagrebu oštećeno je više od 26.000 građevina, a osim stambenih i drugih zgrada, stradala su i zagrebačka groblja. Posebno je stradao Mirogoj na kojem je oko 6000 grobova oštećeno, čime je direktno pogođeno oko 100.000 ljudi, rekao je direktor Mirogoja Patrik Šegota (43).

Na Mirogoju nakon velikog zagrebačkog potresa konstantno traju radovi. Svaki dan 25 ljudi neumorno radi na planiranju i obnovi groblja, a pozivi građana ne prestaju pristizati.

POGLEDAJTE VIDEO:

- Građane zanima kakva je situacija s njihovim grobnim mjestima, je li groblje otvoreno i hoće li država pomoći u obnovi nadgrobnih spomenika. Mnogi od njih ne služe se internetom pa ne mogu pročitati obavijesti na web stranicama - priča direktor Mirogoja.

Mirogoj, kao i sva druga zagrebačka groblja, otvoreno je, ali se ulazi na vlastitu odgovornost. Naime, mnogi su spomenici i piramide urušeni, a mnogi su nakon potresa jednostavno klimavi i sljedeće jače podrhtavanje tla lako bi ih moglo prevrnuti. Mirogojske arkade zaštićene su ogradom i bit će zatvorene za građane i posjetitelje dok ne završi dubinska obnova i sanacija.

Patrik Šegota kaže kako je podnio amandmane Vladi na novi Zakon o obnovi grada Zagreba i tako zatražio da se u obnovu uključe i grobovi koji su stradali u potresu.

Šegota se nada kako će amandmani proći pa poziva sve građane koji nemaju osiguranje da prijave štetu na grobovima ako je šteta uzrokovana potresom. To se može napraviti, kako Šegota kaže - tamo gdje se prijavljuje i šteta na zgradama, dakle, stranicama Grada Zagreba.

Osim amandmana, Šegota pokreće i međunarodnu kampanju za prikupljanje novca za obnovu. Ističe važnost Mirogoja kao spomenika kulture Hrvatske i jedinstvenog djela Hermanna Bolléa koji je zadužio hrvatsku kulturu umijećem pa time apelira na državu i Ministarstvo kulture u pomoći pri sanaciji i obnovi. 

Foto: Emica Elveđi/PIXSELL

Foto: Emica Elveđi/PIXSELL

S obzirom na to da su arkade zatvorili, hodanje kroz njih prerizično je jer postoji mogućnost urušavanja, u svega dva dana organizirali su snimanje toga područja pa se ovih dana na mrežnim stranicama zagrebačkih groblja očekuje pristup virtualnoj šetnji kroz arkade. Građani će tako moći vidjeti svu štetu nastalu nakon potresa i prijaviti je. 

Za ostatak Mirogoja i druga zagrebačka groblja razvijena je tražilica pokojnika preko koje će građani moći pretražiti svoja grobna mjesta i, ako je na njima zabilježena šteta, vidjet će sliku i vrstu oštećenja na internetskom pretraživaču. Šegota je rekao i kako je na Krematoriju zabilježeno "tek nekoliko desetaka" oštećenja. 

Osim arkada i grobova, oštećena su i brojna umjetnička djela, skulpture i kipovi. Narušena je statika stražnjih tornjeva u Crkvi Krista Kralja zbog masivnih zvona koji se u njima nalaze, a kojima je prijetilo urušavanje. Učvrstili su tornjeve, ali sada je potrebna dubinska obnova.

Foto: Emica Elveđi/PIXSELL

Foto: Emica Elveđi/PIXSELL

Na polju branitelja također su zabilježena značajna oštećenja, a na 77. mirogojskom polju čitav red porušenih nadgrobnih spomenika. Ukupna prosječna starost urušenih grobova je 40 godina, ali nisu ostali pošteđeni niti grobovi novije gradnje. 

- Niti jedan grob kojeg su radila Gradska groblja nije oštećen, već su oštećeni oni koji su primjerice vezani mortom, dakle radi se o starijoj ili nekvalitetnoj izradi. Posebno su stradavali oni koji se sastoje od spomenika ili ukrasa. Oštećen je, primjerice, spomenik grofice Sermage koji je potpuno obnovljen prije osam godina, a sada je procijenjena šteta na milijun i pol kuna. Osim toga, u arkadama smo posebno morali zaštiti spomenik Petru Preradoviću jer je arkada iznad njega na rubu urušavanja - objasnio je Šegota.

POGLEDAJTE JAVLJANJE UŽIVO:

Na Mirogoju redovi oštećenih spomenika, ogromne štete Reporterka: Antonija Tušek

Objavljuje 24sata Politiko u Petak, 3. travnja 2020.

Direktor Mirogoja je rekao i kako će u budućnosti uvesti nadzor pri privatnoj izradi grobova kako bi se vidjelo jesu li svi uvjeti izrade ispoštovani, a i Gradska groblja ponudit će građanima mogućnost osiguravanja po povoljnijim cijenama. 

Kako je groblje otvoreno za javnost, Fran (22), koji je inače iz Zagreba, sa svojom je obitelji otišao na Mirogoj kako bi provjerilo stanje obiteljske grobnice i šokirao se situacijom na groblju. 

- Prije pet-šest godina postavili smo novu nadgrobnu ploču na jedan od grobova i ona je stradala u potresu. Od nekoliko naših grobova samo je jedan pukao, imali smo sreće, ali stanje na ostatku groblja je zastrašujuće jer je tisuće grobova srušeno - rekao je Fran. 

- Vidio sam baku kako sjedi pored razrušenog groba i plače. Nije bilo puno ljudi na groblju. Koliko sam vidio, razrušeni su i stari i novi grobovi iako je starijih više, što je za očekivati. Vjerujem da je razlog tome loša izrada, a i to što majstori ne znaju o kakvom se tlu radi - objašnjava Fran. 

Foto: Emica Elveđi/PIXSELL

Primijetio je da su većinom stradali nadgrobni spomenici koji su prilikom pada razbili grobne ploče, ali oni "skuplji" su ostali netaknuti.Ne sviđa mu se što se grobovi puno plaćaju, a ipak toliko ne vrijede što je, kako kaže, slučaj za njihovu novu nadgrobnu ploču. 

Klesarica Daria Grgić kaže kako kvaliteta izrade nadgrobnih spomenika i grobova općenito ovisi o kvaliteti materijala i cijeni koju je kupac u mogućnosti ponuditi, ali je okvirna cijena kompletnog groba oko 20.000 kuna, a nešto manja ako već postoji betonski okvir za grob. Kaže i kako su najbitniji armirani temelji jer ono što vrijedi za zgrade vrijedi i za grobove - sve kreće od temelja. 

- Mirogoj je poznat po spomenicima i grobovima starim 50-60 godina i više, kad su se izrađivali samo od kulira. Danas se grobovi armiraju, koristi se željezo u izradi. Prilikom postavljanja nadgrobnih spomenika buše se rupe u koje idu šipke na koje se postavlja spomenik, dodatno se lijepi i silikonizira - objašnjava Daria.

Dodaje da takav grob potres ne može oštetiti, već samo namjerno djelovanje ljudi.

I Hrvoje iz jednog klesarskog poduzeća složio se kako su temelji najbitniji.

- U mom poduzeću ne daju garanciju ljudima ako rade grob na tuđim temeljima. Nekoliko građana zvalo me radi obnove spomenika na Mirogoju, ali uglavnom se svi nadaju odšteti pa su spremni još čekati.

S druge strane, kaže i kako ga je zvao čovjek koji treba obnovu groba, ali je svjestan da se radi o starom grobu te će sve sam financirati.

Tema: Potres u Zagrebu

Možda vas zanima i ovo:
Message