Naveo je kako je Jakuševec mjesto gdje se godišnje deponira oko 110.000 tona biorazgradivog otpada. Od toga je 60.000 tona tzv. kućnog otpada i to daje neugodan miris u zraku
KANDIDAT ZA GRADONAČELNIKA ZAGREBA
Miroslav Škoro: 'Riješit ćemo problem odlagališta otpada Jakuševec i zatvoriti ga'
Predsjednik Domovinskog pokreta i kandidat za gradonačelnika Zagreba Miroslav Škoro založio se u četvrtak za zatvaranje odlagališta otpada u Jakuševcu istaknuvši kako se iz otpada može proizvesti zdrav i vrijedan kompost umjesto smrada i ugroze zdravlja.
"Želimo napraviti situaciju u kojoj ćemo zatvoriti Jakuševec...Trebamo učiniti sve što možemo da građanima ovog dijela Zagreba omogućimo da više nemaju takav neugodan miris u zraku i da ne žive pored smetlišta", rekao je Škoro u Jakuševcu.
Založio je i da im se, kao i u svim drugim dijelovima grada, omogući kvalitetna infrastruktura (nogostupi, ceste i sl).
Naveo je kako je Jakuševec mjesto gdje se godišnje deponira oko 110.000 tona biorazgradivog otpada. Od toga je 60.000 tona tzv. kućnog otpada i to daje neugodan miris u zraku. "Za to nema potrebe", rekao je Škoro.
Istaknuo je da je proizvodnja komposta potencijal jer Zagreb može u godini dana proizvesti toliko komposta da može prihodovati 35 milijuna kuna. Upozorio je i da Grad Zagreb potroši 25 milijuna kuna na zbrinjavanje plastičnog otpada a pravilnim gospodarenjem bi mogao prihodovati oko sto milijuna kuna.
Škoro je istaknuo i da će u mandatu od četiri godine riješiti problem odlagališta otpada Jakuševec i zatvoriti ga.
Kandidat Domovinskog pokreta za zamjenika gradonačelnika Slaven Dobrović rekao je da kuhinjski kućni otpad može pretvoriti u kvalitetni kompost.
Smatra da se Jakuševec može zatvoriti, ali ne tako da se "problem seli u neko drugo dvorište" već da se promijeni paradigma upravljanja i da se sve maksimalno konvertira u korisne proizvode.
Pojasnio je da samo npr. pelene i slični predmeti traže određenu obradu i zbrinjavanje, a sve drugo se može prilično dobro vratiti u sustav.
Dobrović je rekao i da Zagreb treba minimalno tri reciklažna centra koji se sastoje od sortirnica, kompostišta i centara za ponovnu uporabu. Smatra i da je takav sustav nekoliko puta jeftiniji od sadašnjeg.
Upozorio je i da se sada za Centar gospodarenja otpadom u Resniku troši 30 milijuna kuna samo na dokumentaciju a sam centar bi, rekao je, koštao i više od pola milijarde kuna.
"Zagreb se može reorganizirati po pitanju gospodarenja otpadom u kratko vrijeme", rekao je Dobrović.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
