News

Komentari 2

Mladi u Hrvatskoj: Zašto nas uopće pitate za mišljenje, ako ga onda ne poštujete?

Mladi u Hrvatskoj: Zašto nas uopće pitate za mišljenje, ako ga onda ne poštujete?

U Zagrebu u dva pilot projekta Građanskog odgoja i obrazovanja sudjeluje 1500 učenika, a plan je da se od iduće godine uključe sve škole. Učenici žele učiti više o temama iz politike i svoje zajednice

Treba li pravo glasanja spustiti na 16 godina? Na to pitanje zagrebački srednjoškolci koji su sudjelovali na tribini posvećenoj Građanskom odgoju i obrazovanju imaju vrlo jasne stavove. 

- Ako sa 16 godina smijemo piti pivo ili se čak vjenčati uz dozvolu roditelja, smatram da bismo trebali moći i glasati. Kad bismo imali tu mogućnost, sigurno bismo se i više informirali o samim političarima i politikama.

- To nije dobra ideja, prvenstveno zato što bi na većinu mladih utjecali roditelji, koji bi im prenijeli svoje političke stavove. A svojim glasom mi određujemo što će se s državom događati sljedeće četiri godine.

Zagreb: Javna rasprava Glas učenika za kvalitetnije građansko obrazovanje

Neki su to od argumenata koje su iznijeli učenici XV. gimnazije, Pravoslavne gimnazije, VII. gimnazije, Škole za medicinske sestre i drugih koji sudjeluju u dva pilot-projekta u Zagrebu, "Škola i zajednica", te "Zajednica aktivnih građana".

U programe je uključeno 1500 učenika, te stotinjak nastavnika u 65 osnovnih i srednjih škola. 

- Radi se oko 2% učenika i to je zaista ogroman uspjeh koji moramo dijeliti sa školskom zajednicom Grada Zagreba. GOO će se sljedeće godine proširiti i na druge škole. Nakon provedene evaluacije poslat ćemo dopis svim školama i pozvati ih na uključenje u program GOO - kazao je Luka Juroš, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje u Zagrebu.

On je bio jedan od sudionika tribine koju su povodom Međunarodnog dana obrazovanja, 24. siječnja organizirali Ambidekster klub i GOOD inicijativa za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u odgojno-obrazovni sustav.

'Odrasli nas ne slušaju'

A istraživanja među mladima pokazuju kako imaju jedan zajednički problem: Odrasli ih jednostavno ne slušaju, niti uvažavaju njihova mišljenja.

- To je prirodno stanje stvari. Mladi se trebaju izboriti za neke stvari, prvenstveno za pravo da odlučuju o sebi, ali i o zajednicama u kojima odrastaju - istaknuo je Tomislav Reškovac, profesor u Privatnoj klasičnoj gimnaziji i član Povjerenstva za pilot-projekt GOO u osnovnim školama. Kako je kazao, na početku je bilo zapinjanja u provedbi, te je većini škola to bilo novo iskustvo.

Nikola Baketa, istraživač Instituta za društvena istraživanja upozorio je upravo na to - iako je GOO obavezna međupredmetna tema u svim školama, nema nikakve povratne informacije o tome kako se provodi.

Zagreb: Javna rasprava Glas učenika za kvalitetnije građansko obrazovanje

'Dio nastavnika nije motiviran za GOO'

- Problematično je to što nemamo nikakvu povratnu informaciju na razini sustava, od Ministarstva obrazovanja ili Agencije za odgoj i obrazovanje. Bilo bi lijepo vidjeti imaju li uvid od nastavnika o provedbi. Nastavnici ističu kako im nedostaje edukacija o tim temama, ali i da dio kolega nije motiviran za predavanje o tim temama. Naše fokus grupe nastavnika koji provode GOO pokazuju kako bi se taj predmet trebao provoditi samostalno za sve učenike, jer mnogi trenutno uopće ne znaju da ga slušaju - kazao je.

Što se tiče političke pismenosti učenika, Baketa upozorava da njihova istraživanja među učenicima završnih razreda pokazuju kako učenici trogodišnjih strukovnih škola pokazuju najmanji interes, politička znanja, informiranost, te su njihovi stavovi su najmanje u skladu s temeljnim vrijednstima demokratskog društva.

- Istovremeno, trenutno se priprema reforma strukovnog obrazovanja koja ide prema tome da se još više smanje sadržaji Politike i gospodarstva, povijesti i geografije, u kojima ti učenici dobivaju temeljna znanja o građanskom odgoju. Pripremamo ih isključivo za tržište rada, a ne da postanu aktivni građani suvremenog društva koji imaju znanja i alate za donošenje odluka o svojim zajednicama - kazao je Baketa.

'Problem je s trogodišnjim školama'

A učenici na tribini istaknuli su kako kroz programe GOO uče upravo o tome i kako ih to najviše zanima. Oba pilot-programa temelje se na tome da učenici sami biraju projekte na kojima će raditi. Uglavnom se radi o projektima održivog razvoja, menstrualnog siromaštva, komunalnih problema škole itd.

Učenici su istaknuli kako im je posebno važno da o svim tim temama uče upravo dok se još školuju, jer su fokusirani na učenje i imau vremena baviti se tim temama. Osim toga, kažu, već na kraju srednje škole moraju donositi odluke poput glasanja o kojima im nedostaje znanja.

Luka Juroš izrazio je nadu da će se GOO već od iduće godine provoditi u svim zagrebačkim školama, ali i na razini cijele Hrvatske.

 Ovogodišnji Međunarodni dan obrazovanja posvećen je prvenstveno Afganistanu, gdje je djevojčicama i djevojkama sve teži pristup obrazovanju. 

Najčitaniji članci