U Strasbourgu se u petak okupio prvi od četiri panela od po 200 nasumično izabranih građana Unije, no koji odražavaju raznolikost EU-a. Iz Hrvatske će na panelima sudjelovati 12-ero građana
PANEL EUROPSKIH GRAĐANA
Mladi u Strasbourgu raspravljali o budućnosti Europske Unije
Prvi panel europskih građana u okviru Konferencije o budućnosti Europe počeo je s radom ovog vikenda u Europskom parlamentu u Strasbourgu, a zadaća mu je formulirati preporuke za budućnost Europe po tematskim cjelinama i raspraviti prijedloge građana prikupljene na događanjima i digitalnoj platformi.
Konferencija o budućnosti Europe je paneuropski projekt čiji je cilj dati europskim građanima mogućnost da na događanjima i putem višejezične digitalne platforme iznesu svoje ideje kako bi trebala izgledati Europska unija.
Građani svih članica EU-a na prvom panelu do nedjelje će raspravljati o snaženju gospodarstva EU-a, socijalnoj pravdi i radnim mjestima te obrazovanju, kulturu, mladima, sportu i digitalnoj transformaciji te dati preporuke za raspravu s institucijama EU-a.
U Strasbourgu se u petak okupio prvi od četiri panela od po 200 nasumično izabranih građana Unije, no koji odražavaju raznolikost EU-a.
Iz Hrvatske će na panelima sudjelovati 12-ero građana, a za prvi je panel Martinu Zvonar (25), koja je netom diplomirala politologiju, i Frana Radačića (22), studenta filmske i televizijske produkcije i režije, izabrala agencija za istraživanje tržišta Hendal.
Martina sugerira kako bi EU trebao pojačati financiranje programa Erasmus koji omogućuje studiranje u drugim članicama Unije tako da ga se učini dostupnijim i studentima iz zemalja s nižim standardom.
- Mislim da se dosta studenata iz Hrvatske ne uključuje u Erasmus jer nemaju dostatna financijska sredstva, posebice za skandinavske zemlje. Dosta studenata to želi a ne može si priuštiti - kaže.
- Želio bih se prvenstveno uključiti u rasprave o kulturi, mladima i obrazovanju - kaže Fran i dodaje da bi želio da se hrvatsko školstvo, a i upravljanje državom, osuvremeni.
Njihove preporuke, grupirane po temama, bit će temelj za prijedloge politika i konkretno djelovanje institucija EU-a, Parlamenta, Komisije i Vijeća, koje su se obvezale djelovati u skladu s ishodom Konferencije.
Svaki od panela će delegirati 20 predstavnika koji će sudjelovati na plenarnoj sjednici konferencije i njenim radnim skupinama, a imat će i mogućnost reagirati na zaključke konferenciji, odnosno ukazati ako oni ne odgovaraju porukama građana.
- To je eksperiment bez presedana za Europsku uniju - istaknuo je belgijski europarlamentarac Guy Verhofstadt, supredsjedatelj Izvršnog odbora Konferencije koji sastavlja završno izvješće.
- Mi već putem eurobarometra, ispitivanja javnog mišljenja, tražimo mišljenje ljudi no ovo je sasvim drugo, ovo je (izravno) sudjelovanje građana u oblikovanju preporuka za budućnost Europe - rekao je najavljujući panel građana u Europskom parlamentu.
Ostala tri panela građana koji će se održati idućih vikenda u Strasbourgu bavit će se europskom demokracijom, vladavinom prava i sigurnošću, klimatskim promjenama i zaštitom okoliša, te položajem EU-a u svijetu i migracijama a njihov će se rad zaključiti u prosincu i siječnju zasjedanjima u Firenci, Dublinu, Varšavi i Maastrichtu.
Iz Europskog parlamenta neslužbeno se najavljuje mogućnost da se u raspravu o budućnosti Europe dijelom uključe i zemlje zapadnog Balkana, kandidati za članstvo u EU-u.
Na digitalnoj platformi do sada su najviše interesa građana izazvale tema europske demokracije, uključujući europske izbore s jednom zajedničkom izbornom jedinicom, zatim klimatske promjene i okoliš te ekonomija i socijalna pravda, naveo je Verhofstadt, istaknuvši da se na tom polju često pojavljuje ideja bezuvjetnog temeljnog dohotka za sve građane.
Hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak potvrđuje da su u aktivnostima u kojima je sudjelovala najveći interes građani iskazivali za demokratske procese.
Glavak na Konferenciji o budućnosti Europe sudjeluje kao govornica na mnogim događanjima a u srpnju je na Plitvičkim jezerima organizirala događanje na temu uloge žena u budućnosti Europe.
Raspisala je natječaj za mlade od 18 do 25 godina "Kreiraj Europu budućnosti" na koji je pristiglo 65 prijava, a kao "vrijedan putokaz" izdvaja doprinos pobjednice, koja je ukazala da manji interes mladih za politiku i glasanje proizlazi iz nedovoljnog poznavanja demokratskih procesa. Pobjednica je predložila da se o njima uvede ili dodatno obrazovanje, ili da se na drugi način učine dostupnijima pa u tom smislu i privlačnijima za mlade.
- Digitalna platforma preko koje se građani mogu uključiti sjajan je alat i otvorena 'online pozornica' na kojoj otvorenije i lakše iznose svoje prijedloge i ideje - ocjenjuje Glavak.
Višejezična digitalna platforma na razini EU-a do sada je imala tri milijuna posjetitelja, izneseno je 7400 ideja, a organizirano više od 2200 događaja s 109 000 sudionika; podaci se ažuriraju na dnevnoj razini i sve je više doprinosa na platformi.
Glavak navodi da je Hrvatska do sada imala 142 doprinosa Konferenciji, što je svrstava na 14. mjestu u EU-u po broju doprinosa na milijun stanovnika što pokazuje da građani žele sudjelovati i iskoristiti mogućnost izravne participativne demokracije. Najaktivniji su na digitalnoj platformi bili muškarci kojih je 63 posto, visokoobrazovani i mladi do 30 godina.
Plenarna zasjedanja Konferencije, otvorene 9. svibnja na Dan Europe, održavat će se jednom u šest mjeseci, a na njima sudjeluju 433 sudionika - 108 zastupnika Europskog parlamenta i 108 predstavnika nacionalnih parlamenata, a ostalo su predstavnici glavnih institucija EU-a, građani, socijalni partneri i predstavnici nevladinih organizacija.
Supredsjedatelji Izvršnog odbora Konferencije su uz Verhofstadta, kao predstavnika Parlamenta, predstavnik Vijeća EU-a i Dubravka Šuica kao potpredsjednica Europske komisije.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
