Moraju biti u rizičnoj obitelji, jer država nema rješenja. Domovi su krcati, udomitelja sve manje

Slučaj malene Nikoll iz Nove Gradiške potresao je Hrvatsku. No zaviri li se u izvješće pravobraniteljice za djecu za prošlu godinu, u njemu su stotine dječice i mladih o kojima se roditelji ne brinu ili za koje čak u sustavu nema mjesta.

POGLEDAJTE VIDEO

Pokretanje videa...

01:24

Spotlight - Marta Divjak, Antonija Skender | Video: 24sata/pixsell

Domovi za djecu su pretrpani, u njima je 730 mališana, šest više nego u 2019. godini, makar je cilj države odavno bio svu djecu smjestiti u zamjenske obitelji ili ih dati na posvojenje. Međutim, posvajanja idu sporo jer se na sudu ti slučajevi sporo rješavaju, roditeljima se vrlo teško oduzima pravo na skrb djeteta, a udomiteljskih je obitelji sve manje. Prije tri-četiri godine bilo ih je oko 1500, sad ih je već dvjestotinjak manje, a trend se nastavlja. Situacija je toliko kritična da ponekad djecu, samo zato što ih nemaju kamo smjestiti, moraju ostaviti u obiteljima koje se o njima ne brinu.

TRULEŽ SUSTAVA Koliko će nam tragedija još trebati da se ovaj zapušteni i truli sustav krene popravljati?

- U jednom smo slučaju obaviješteni o zabrinjavajućoj nemoći stručnjaka CZSS-a da unatoč uočenim rizicima za odrastanje djece u obitelji provedu potrebne mjere za zaštitu djece. Centar je radi zaštite djece pokrenuo sudski postupak oduzimanja prava roditeljima na stanovanje s djecom. No zahtjev je povučen zbog nemogućnosti osiguranja odgovarajućeg smještaja za djecu. Zbog toga su ostala živjeti u obitelji iako roditelji ne skrbe odgovarajuće o njima, zanemaruju ih te ne surađuju s institucijama - strašan je detalj iz izvješća pravobraniteljice Helence Pirnat Dragičević. Drugim riječima, djeca ostaju u (ne)milosti roditelja koji ih zanemaruju ili zlostavljaju jer ih se nema kamo smjestiti. Mora li se dogoditi još tragedija poput one u Gradiški da se to promijeni? Udomitelja kojima bi djeca mogla otići nema dovoljno, pogotovo u gradovima, pa, primjerice, u Zagrebu, kaže izvješće, nema ni jedne udomiteljske obitelji koja bi mogla primiti troje djece, dakle braću. Većina postojećih udomitelja starije je životne dobi, i to su ljudi u manjim, ruralnim sredinama, koji su rano dobivali svoju djecu, a kad su ona odrasla, još su bili u dobrim godinama, uglavnom ranim 40-im, da na skrb uzmu drugu djecu. Sad se, međutim, mladi kasnije odlučuju na brak i potomstvo, pa ih ništa zapravo ne motivira na udomiteljstvo, u kojem će zaposlena osoba dobivati naknadu od 830 kuna mjesečno, a nezaposlena, kojoj je udomiteljstvo posao, 2500 kuna. Po svakom djetetu dobiva se još 2000 kuna “opskrbnine”, za hranu i sve ostale djetetove troškove i potrebe. Bez obzira na dob djeteta, od države svako udomljeno dijete dobiva sto kuna džeparca mjesečno, bilo da je riječ o trogodišnjaku ili 17-godišnjaku.

S druge strane, više je obitelji istospolnih partnera koji su sklopili životno partnerstvo i čekaju na dozvolu za udomiteljstvo. To su mladi, urbani i obrazovani parovi koje država ne pušta lako u udomiteljstvo. Sve ove godine u tome su uspjeli samo Ivo Šegota i Mladen Kožić, nakon duge bitke.

RELAKSIRAT ĆEMO GA Aladrović nakon sastanka o slučaju umrle curice: 'Mijenjat ćemo zakon o udomiteljstvu'

- Pozivam sve ljude dobre volje da povećamo našu udomiteljsku zajednicu i svoje srce otvorimo djeci koja trebaju pomoć, ljubav brigu i sretnije djetinjstvo. Centri za socijalnu skrb ne mogu izdvojiti djecu iz nasilnih obitelji ako nemaju smještaj za njih, domovi su prepuni, a udomiteljskih obitelji nema. Brzo rješenje je 2000 obitelji koje bi se javile da žele udomiti - poručuje Ivo Šegota, koji je s partnerom Mladenom Kožićem uspio udomiti dvoje djece.

'Ljubav za djecu nema cijenu'

Zanimljivo je da je u prošloj, pandemijskoj godini, sklopljeno najviše životnih partnerstva dosad, 66. Paradoksalno, dijete im je lakše udomiti ako su samci, jer ako su u registriranom, službenom partnerstvu, ide puno teže. Iako su, zakonski, životni partneri po obiteljskim pravima izjednačeni s heteroseksualnim brakovima, u slučaju udomljavanja su ipak pod posebnom lupom. Dok država s tim ima problem “u glavi”, djeca koju bi takve obitelji mogle učiniti sretnima prisilno ostaju kod svojih bioloških opasnih roditelja. Neslužbeno, životna partnerstva čak se i raskidaju ne bi li ljudi tako lakše udomili ili posvojili dijete, kao samci.

Na kraju prošle godine na skrbi države je bilo 97 djece s ispunjenim zakonskim uvjetima za posvojenje, 22 više nego u godini prije.

- Kad smo 2005. osnovali udrugu, na ovom je području bilo 25 udomiteljskih obitelji, danas ih je 13. Ljudi se boje u to ulaziti, odgovornost i obaveze su velike, i tko god da misli da u to treba ući zbog novca, neka ne ulazi. Naša je ‘zarada’ ipak neprocjenjiva, jer nitko mi ne može platiti činjenicu da sam na noge digla 20 djece unatrag 20 godina. Spoznaja da ste od jadnog uplašenog i ponekad teško zlostavljanog djeteta stvorili osobu koja se danas zna brinuti o sebi i voli život, neprocjenjiva je - kaže nam Mladenka Ravenski, predsjednica Udruge udomitelja Nada iz Ivanca. Majka je četvero djece, sad i baka, no ljubav je pružila još za 20 dječaka i djevojčica koji su živjeli u njenoj obitelji.

O STRAŠNOM SLUČAJU Premijer: Odgovornost ministra ne može se povezati s greškama pojedinih ljudi. Bitna su djeca

- Četrnaest ih je kod nas živjelo dugo, neki i 11 godina, šestero kraće, ali smo se sa svakim djetetom emocionalno povezali i zbližili. Neki su otišli na fakultet, u inozemstvo, ali svima smo ostali obitelj - dodaje gospođa Mladenka, u čijoj obitelji i sad živi troje udomljene djece te jedna mlada osoba. Žao joj je što se mladi ne javljaju za udomiteljstvo, rijetki su, posebno u gradovima, a napominje i to da nije fer da domovi po djetetu dobivaju i trostruko više novca od udomitelja. Kriteriji za udomiteljsku dozvolu nisu vrlo zahtjevni, osim ako se radi o profesionalnom udomljavanju djece s posebnim potrebama, tad je potrebna određena visoka stručna sprema i ostali kriteriji, dok je i mjesečna naknada veća, 6500 kuna. U slučaju ostale djece udomitelji mogu biti njihovi srodnici, ili netko drugi, tko već ima posao, ili nema - ovisno o tome su drukčije i naknade.

'Sretni ako nađu bilo koga'

- Problem  oko pronalaska odgovarajućeg alternativnog smještaja za dijete koje živi u ugrožavajućim uvjetima doista je velik. Kapaciteti ustanova uglavnom su popunjeni, a nedostaje i udomiteljskih obitelji. Centri za socijalnu skrb nastoje pronaći smještaj što bliže prebivalištu roditelja, kako se odnos djeteta i roditelja ne bi prekinuo i kako bi roditelji imali redovite kontakte s djetetom, no doznajemo da su djelatnici centara sretni ako uopće bilo gdje pronađu udomiteljsku obitelj koja bi prihvatila dijete - upozorava pravobraniteljica za djecu Pirnat Dragičević.

POGLEDAJTE VIDEO

Pokretanje videa...

02:23

spotlight - curica | Video: 24sata/pixsell

Pogreb malene Nikoll u četvrtak u Novoj Gradiški

Djevojčicu Nikoll, koja je u nedjelju podlegla užasnim ozljedama, u četvrtak će pokopati na gradskom groblju u Novoj Gradiški u 13 sati. Nažalost, na pogrebu, prema epidemiološkim mjerama, ne smije biti više od 25 ljudi. Udomitelji preminule djevojčice o njoj su skrbili dvije godine - u kuću im je došla sa samo tri mjeseca, zvala ih je mamom i tatom. Srce im se slamalo kad je, krajem prošle godine, vraćena u svoju biološku obitelj, u kojoj ju je zadesila tragedija. 

Nakon Paga ništa se nije pomaklo

U veljači 2019. Hrvatsku je potresao slučaj četvero djece koju je pomahnitali otac bacio s balkona. Djeca su danas dobro, otac služi 30-godišnju zatvorsku kaznu, a u CZSS-u u Zadru kažu kako je mnogo toga sad efikasnije. Nasilje je moguće anonimno prijaviti, imaju i županijski tim za sprečavanje nasilja u obitelji. A djelatnik iz sustava otkrio nam je kako se od svih promjena dogodi samo “promjena ministra ili ravnatelja”, sve je kozmetičke naravi. “Nema dovoljno hrabrosti”, kaže on.

Obavezno treba povećati iznos za troškove djeteta

Udomitelji smatraju kako nije u redu da domovi za djecu dobivaju i 6000 ili 7000 kuna po djetetu, a oni 2000 - za sve troškove, izvannastavne aktivnosti, sve. Druga je priča i mala udomiteljska naknada, od svega 830 kuna ako udomitelj ima posao te 2500 ako je profesionalni udomitelj djece koja nemaju posebne potrebe. U Zagrebu nema udomiteljske obitelji koja može uzeti troje djece.

Aladrović: Smrt djevojčice mogla se spriječiti

Postoje neke nejasnoće oko poduzimanja mjera jer je djevojčica u udomiteljskoj obitelji imala sve uvjete za neometani razvoj, rekao je ministar Josip Aladrović gostujući na HRT-u i dodao kako će pojedinci koji ne rade svoj posao odgovorno - biti kažnjeni. “Bilo je pogrešaka u postupanju, ali se do kraja tjedna očekuju konačni nalazi”, zaključio je. Ovaj je slučaj upozorenje da biološka obitelj nije uvijek najbolje rješenje za dijete, zaključio je dodajući kako ne bježi od odgovornosti cijelog sustava. Najavljuje zakonske izmjene koje bi trebale omogućiti brže i efikasnije udomljavanje i posvajanje djece, kao i cjeloživotnu edukaciju zaposlenih u sustavu. Bivša ministrica Milanka Opačić u razgovoru za 24sata podsjeća kako je i ona, davno, pokušavala reformirati sustav, prije svega tako da se socijalnim radnicima smanji papirologija, kako bi ušteđeno vrijeme imali za korisnike.

- Međutim, otpor tome je bio velik, govorili su da im uzimam posao. Sve promjene koje sam htjela provesti nisu bile dobrodošle i govorilo se, unutar sustava, da ih donosim samo radi sebe. Čemu, pa ja sam tamo bila četiri godine, a oni ostaju - kaže bivša ministrica.