News

Komentari 153

Možemo: Nudimo model koji će u puno većoj mjeri povećati niske i srednje plaće građana

Možemo: Nudimo model koji će u puno većoj mjeri povećati niske i srednje plaće građana

Saborski zastupnici raspravljaju o vladinom prijedlogu petog kruga porezne reforme. Oporba upozorava da će građani s prosječnim plaćama dobiti mrvice, dok će dužnosnicima plaća rasti i za više od 1000 kuna

Saborski zastupnici raspravljaju o četiri zakonska prijedloga iz petog kruga porezne reforme. Rasprava je krenula zahtjevima za stankom. Peđa Grbin (SDP) upozorio je kako se se ovom reformom dodatno smanjuju prihodi tijelima javne vlasti i potiče nejednakost.

- Poreznom reformom u dijelu koji se odnosi na porez na dohodak novac se daje samo najbogatijima. Oni koji imaju prosječnu plaću između 5000 i 6000 kuna dobit će mrvice, dok će oni koji imaju natprosječnu plaću, mi koji sjedimo ovdje, dobiti silan novac. Riječ je o 1000 i više kuna. To nije dobro i mi to ne možemo podržati - rekao je Grbin. 

Napominje kako će koristi imati  7000 poreznih obveznika s najvećim plaćama. Upozorio je da se tijelima javne vlasti smanjuju se prihodi i onemogućava da u vrijeme zdravstvene i ekonomske krize vrše svoju dužnost. Za razliku od Hrvatske, ističe, Kanada i Španjolska oporezuju najbogatije kao temelj gospodarskog oporavka i izlaska iz krize.

Anka Mrak Taritaš (GLAS) upozorila je da poreznom reformom lokalna samouprava ostaje bez dvije milijarde kuna.

- Ponovno jedinice vežemo za državu, država ne može biti majka kojoj se jedinice javljaju za pomoć. Potrebna je stvarna reforma sustava općina i gradova - kazala je.

Napomenula je da poreznu reformu mora pratiti obuzdavanje rastrošnosti države.

- Novac curi kao da je Vlada kantu vode okrenula naopačke. Zdravstvo je izvan kontrole, mirovinski sustav opterećen je isplatama koje nemaju veze s mirovinama zarađenima kroz rad - rekla je Mrak Taritaš. 

Grozdana Perić (HDZ) kazala je kako se petim krugom porezne reforme da unatoč problemima koji zbog pandemije u svjetskoj ekonomiji, ova Vlada nastoji i dalje voditi računa o prihodima građana, ali i rasterećuje poduzetnike. Napomenula je kako je povećan neoporezivi dio dohotka na 4000 kuna, podignuta je minimalna plaća.  

- Vodi se računa o svim slojevima, a nastoji se stimulirati i privući investitore - kazala je.  

Hrvoje Zekanović (Hrast) napominje da su poduzetnici opterećeni s oko 600 parafiskalnih nameta, koje nitko ne razmišlja ukinuti. Smatra da predložena reforma neće olakšati život građanima ni poslovanje poduzetnika. 

Upozorio je da će ovom reformom, oni koji i danas žive na rubu siromaštva i ubuduće živjeti skromno te preživljavati, a reforma će rasteretiti one koji imaju najviše. Pitao je premijera i ministra financija je li moguće preživjeti mjesec s dvije prosječne ili pak minimalne plaće, ali i odgovorio kako je to nemoguće. 

- Ove kozmetičke mjere dobro zvuče, ali ne pomažu najsiromašnijima da žive kvalitetnije - rekao je Zekanović.

Peti krug porezne reforme u Saboru brani ministar financija Zdravko Marić. Napomenuo je kako nastavkom poreznog rasterećenja država i na sebe vrši pritisak dodatne racionalizacije i odgovornog odnosa prema novcu poreznih obveznika, a cilj je rast plaća i veći standard građana te poticanje pozitivnog poslovnog okruženja i stimuliranje investicija. Marić je kazao i kako je poreznom reformom proširen krug neoporezivih primitaka s 2500 kuna na godišnjoj razini na 13.000 kuna, koje danas godišnje može poslodavac isplatiti bez javnih davanja. Ukupni efekt reforme biti dvije milijarde kuna, ali to neće ići na teret lokalne samouprave nego na teret državnog proračuna.

Izmjene poreza na dobit za sve koji imaju godišnji promet do 7,5 milijuna kuna s 12 posto na 10 posto odnosit će se na oko 90 posto obveznika tog poreza. 

- Ovo je stimulans poduzetnicima i poslodavcima za investicije i zapošljavanje - rekao je. 

Zastupnicu Mrak Taritaš zanimalo je planira li i kada Vlada Mrak Taritaš ukinuti porez na prvu nekretninu, što bi imalo pozitivan efekt posebno na mlade koji rješavaju stambeno pitanje. Ministar Marić podsjetio je kako je to u programu Vlade, ali kad bi do toga moglo doći nije precizirao. 

-  U programu Vlade piše da ćemo u tijeku mandata taj porez ukinuti. Znate da je nezahvalno spekulirati o rokovima. Kako stoji, u tijeku mandata - rekao je Marić. 

Karolina Vidović Krišto (DP) zamjera vladajućima što, kako kaže, nisu čuli krik ugostitelja i za njih u vremenima ove krize smanjili PDV. Napominje da je to već učinilo niz država EU. 

-  Vi i Plenković nemate empatije za poštene radnike, ali očito imate za pojedine vlasnike vjetroelektrana kojima itekako punite džepove - ustvrdila je Vidović Krišto. 

Ministar Marić naveo je kako je ugostiteljstvo prepoznato u dosadašnjim krugovima poreznih reformi. Podsjetio je da za hranu smanjen PDV, ali i napomenuo kako upravo ugostitelji cijelo vrijeme koriste mjere za očuvanje radnih mjesta.  

Božo Petrov (Most) pozvao je HDZ-ove zastupnike da smanje doživljaje kad reformu ocjenjuju revolucionarnom. Napomenuo kako je svako rasterećenje dobro, ali da treba brinuti o svima i biti pravedan.  

- Ono što je tragedija i o čemu se nije govorilo jest da stalno slušamo kako ljudi žive bolje jer su rasle plaće, a nitko ne govori koliko su rasle cijene. Većina ljudi u Hrvatski danas živi lošije odnosno siromašniji su nego prije pet godina - kazao je Petrov i pozvao da se pogledaju podaci Državnog zavoda za statistiku. 

Pozvao je vladajuće da povećaju primanja ljudi i time im daju razlog da ostanu u Hrvatskoj. 

'Vladina porezna reforma je kozmetička, mi nudimo pravu'

Saborski zastupnici platforme Možemo, predlažu progresivni porez na dohodak kao protuprijedlog Vladi. Predlažu uvođenje četiri umjesto dvije stope, koji bi više porezno rasteretio one s niskim i srednjim plaćama, a više porezno opteretio one s najvišim plaćama. Navode da se vladinom prijedlogom dodatno produbljuju društvene nejednakosti, jer će on dovesti do povećanja plaća od nekoliko desetaka kuna za one s niskim plaćama, dok bi plaća primjerice državnih dužnosnika poput saborskih zastupnika značajno rasle.

Možemo predlaže uvođenje progresivnijeg sustava s četiri stope i to: 15% na prvih 4.000 kuna porezne osnovice, 20% na sljedećih 4.000 kuna porezne osnovice, 30% na daljnjih 12.000 kuna, te 40% na ostatak odnosno na dio porezne osnovice koji premašuje 20.000 kuna. Stava su da bi porezom na dohodak trebalo po istim stopama oporezivati dohodak od kapitala i dohodak od imovine, koji se desetljećima u Hrvatskoj oporezuju po daleko nižim stopama od dohodaka od rada. 

- Kada bi uveli tzv. sintetički porez na dohodak, koji bi dohodak od rada, kapitala ili rentanja imovine oporezovao po istim, progresivnim stopama, onda bi daleko veći dio onih s niskim plaćama mogli potpuno osloboditi poreza i time im još značajnije povećati plaće - rekla je Sandra Benčić.

Umjesto kozmetičkih promjena postojećeg sustava Možemo je krenuo u pravu poreznu reformu, poručio je Tomislav Tomašević

- Htjeli smo napraviti prijedlog koji ispunjava četiri kriterija: da smanjenje poreznih prihoda bude otprilike kao i u Vladinom prijedlogu; da dovede do većeg smanjenja poreza za niže i srednje plaće u odnosu na Vladin prijedlog, što je bitno za povećanje potrošnje i što bi se odrazilo i na punjenju proračuna i na gospodarskoj aktivnosti; da umjesto jedne stope za gotovo sve zaposlene uvede progresivan sustav u kojem će oni s nižim plaćama porez plaćati po manjoj stopi, a oni s najvišim plaćama po najvišoj stopi; da model ne dovede do povećanja plaća saborskim zastupnicima i dužnosnicima koji imaju slične plaće - zaključio je. 

Marijana Puljak (Pametno) napomenula je da je Hrvatska druga najsiromašnija zemlja u EU, a cilj nam treba biti stvoriti bogatije društvo i jednaka primanja kao u razvijenim zemljama.

- Novi populisti spominju da treba više oporezivati one s višim primanjima, liječnike i inženjere, no oni su već jednom nogom izvan Hrvatske. Njih se ne bi trebalo gušiti porezima već im pružiti razlog da ostanu u Hrvatskoj. Hrvatska danas gubi poslove i radnike, povećanjem plaća moglo bi se zadržati radnike koji su zapošljivi svuda u svijetu - izjavila je Puljak.

 Vlada predlaže snižavanje stopa poreza na dohodak s 24 na 20 posto te s 36 na 30 posto.

POGLEDAJTE VIDEO

Porezna reforma predviđa snižavanje stope poreza na dobit s 12 na 10 posto za poduzetnike koji imaju godišnji prihod do 7,5 milijuna kuna. Zastupnici će raspravljati o prijedlozima izmjena zakona o porezu na dohodak, porezu na dobit, porezu na dodanu vrijednost (PDV) te o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

Vlada u petom krugu porezne reforme predlaže izmjene Zakona o porezu na dohodak, kojima bi se se od početka iduće godine stope tog poreza smanjile - stopa od 36 posto na 30 posto, a od 24 na 20 posto, a s 12 na 10 posto stopa koja se primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti (kao što su primjerice iznajmljivači stanova ili apartmana). 

Predloženim se izmjenama definira i porezni tretman nacionalne naknade za starije osobe. Na tu se naknadu, koja se uvodi s početkom iduće godine i iznosit će 800 kuna mjesečno, neće plaćati porez na dohodak, a ona se ne uzima u obzir ni pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove. 

Prema najavi iz Vlade novim se krugom ukupno porezno rasterećenje penje na 10 milijardi kuna, a raste i prema 11 milijardi, kada se dodaju i neoporezivi primici, primjerice nagrade zaposlenika, topli obrok, prijevoz.

Stroži porezni tretman kada se utvrdi nesrazmjer dohotka i imovine

No, stroži porezni tretman predviđen je za slučajeve kada se utvrdi nesrazmjer dohotka i imovine, predviđa se povećanje te "kaznene stope", što u Ministarstvu financija objašnjavaju - "odvraćajućim djelovanjem".

Naime, povećava se postotak uvećanja obračunanog poreza na dohodak s 50 posto na 100 posto pri utvrđivanju poreza na dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena, a s obzirom na smanjenje porezne stope od 36 posto na 30 posto.

Predloženim se izmjenama pojednostavljuje i prijava dohotka od imovine ostvarenog od najamnine i zakupnine pokretnina i nekretnina te bi, kada se ti ugovori ovjeravaju kod javnog bilježnika, javni bilježnici bili obvezni Poreznoj upravi dostaviti te ovjerene isprave. 

Izmjenama bi se proširila i mogućnost isplate primitka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci daju radnicima, članovima uprave i fizičkim ili drugim povezanim osobama, a koje se koriste kao način nagrađivanja i zadržavanja radnika.

Također se predlaže ukidanje proširenja oporezivanja godišnjom stopom od 24 posto poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka, čime se pojednostavljuje porezni sustav.

 

Najčitaniji članci