Obilježava se 11. godišnjica razornog tsunamija koji je nastao u Indijskom oceanu na današnji dan 2004. Ubio je 230.000 ljudi i razorio obalu od Indonezije do Afrike
Najveće prirodne katastrofe: Ubile su gotovo milijun ljudi...
Indonezija, Indija, Tajland, Malezija, Šri Lanka i druge zemlje Indijskog oceana u subotu obilježavaju 11. obljetnicu razornog tsunamija koji je usmrtio ukupno oko 230 tisuća ljudi u jednoj od najvećih prirodnih katastrofa u povijesti.
U Acehu, najzapadnijoj indonezijskoj pokrajini u kojoj je tsunami 26. prosinca 2004. odnio 165 tisuća života, održane su brojne komemorativne svečanosti, a slične aktivnosti održane su i u drugim zemljama oko Indijskog oceana koje su pogodili golemi plimski valovi visoki i do 30 metara.
Ukupno je pogođeno 14 zemalja, među kojima i zemlje istoka Afrike - najviše žrtava zabilježeno je u Indoneziji, te na Šri Lanci, u Indiji i Tajlandu.
Guverner Aceha Zaini Abdullah i lokalni dužnosnici posjetili su masovnu grobnicu žrtava tsunamija i nazočili komemoraciji u obližnjoj džamiji, a indonezijski ribari su u petak i subotu svoje brodove ostavili na vezovima kako bi obilježili godišnjicu tragedije.
Obalne regije Tajlanda također su održale niz komemoracija za tamošnjih oko 8000 žrtava tsunamija među kojima je bilo i puno stranih turista. Mnogi članovi rodbine poginulih doputovali su iz inozemstva u Tajland kako bi nazočili ceremonijama.
Valovi visoki 30 metara
U 7.58 sati ujutro po mjesnom vremenu, (oko ponoći po srednjoeuropskom) zatreslo se oceansko dno pošto se rub indo-australske tektonske ploče podvukao oko 15 metara ispod ruba Euroazijske ploče.
Potres magnitude 9,1 po Richteru osjetio se 1600 kilometara od epicentra zapadno od Sumatre. Bio je to treći najsnažniji potres ikada zabilježen na seizmografu i trajao je duž rasjeda gotovo deset minuta. Dio oceanskog dna uzdigao se nekoliko metara stvarajući val s oko 30 prostornih kilometara vode koji se potom raširio istočno i zapadno od linije rasjeda i stigao do desetak zemalja, od Australije do istočne Afrike.
Tsunamijem, golemim valom koji je uzrokovao potres, prvo je bila pogođena provincija Aceh na Sumatri, s valovima visokim do 35 metara koji su bili smrtonosni za desetke tisuća ljudi. Znanstvenici su procijenili da je količina oslobođene energije bila 1500 puta veća od količine energije oslobođene prilikom eksplozije atomske bombe na Hirošimu. Podrhtavanje tla zabilježeno je čak i u američkoj Oklahomi, a vibracije tla kroz Zemlju nastavile su oscilirati još iduća četiri mjeseca.
Među poginulima je bila i jedina hrvatska žrtva, Vivien Slot, trogodišnja unučica tadašnje rektorice Zagrebačkog sveučilišta Jasne Mencer, koju je odnio val u mjestu Krabi na Tajlandu, dok je njezina majka Helena Mencer-Slot bila teško ozlijeđena i u životnoj opasnosti, a otac djevojčice, Nizozemac Stephan Slot i dvojica Vivienine braće lakše ozlijeđeni.
Prirodne nepogode sve češće i razornije
Uzrok sve češćih i snažnijih geoloških promjena poput potresa, vulkana i masovnih klizišta, upozoravaju stručnjaci, mogle bi biti upravo klimatske promjene. Zadnji snažan potres zabilježen je prije nekoliko dana u Afganistanu. Magnituda potresa je bila 7,5 po Richteru, poginulo je 330 ljudi, a 1200 ih je ozlijeđeno. Potres se osjetio i u Pakistanu i Indiji.
Stručnjaci najavljuju da bi svijet do kraja ove godine ili početkom iduće mogla pogoditi nova katastrofa- El Nino, fenomen koji nastaje usred promjene pravca vjetra i temperature vode u tropskom dijelu Tihog oceana. Neki upozoravaju da bi ovogodišnji El Nino mogao biti najgori dosad. Mogao bi donijeti suše i poplave što bi moglo utjecati na cijene hrane u svijetu. 1997. godine taj je fenomen prouzročio razarajuće poplave na zapadu SAD-a i sušu u Indoneziji. Doveo je do razvoja virusa u Africi te je zbog njega porasla cijena kave u svijetu.
Stručnjaci su izdali nedavno i još jedno upozorenje koje se tiče zemalja Bliskog istoka. To su zemlje koje veći dio svijeta opskrbljuju energentima, a stručnjaci kažu kako će u tim zemljama, ako uskoro ozbiljno ne smanje emisiju ugljik-dioksida život postati nemoguć. Naime, moguće je da će temperature u tim zemljama toliko porasti da jednostavno tamo ljudi više neće moći živjeti.
REUTERS/PIXSELL
Potres na Haitiju ubio više od 200.000 ljudi
Potres magnitude 7 po Richteru pogodio je 12. siječnja 2010. godine Haiti. Epicentar je bio u blizini glavnog grada Port-au-Princea. Uslijedilo je 52 podrhtavanja tla magnitude od 4,5 do 5,9 po Richteru. To je bio najjači potres koji je pogodio tu zemlju od 1770. godine. Poginulo je između 100.000 i 316.000 ljudi. Točan se broj ne zna, a pretpostavlja se da je brojka od 316.000 ljudi s kojom je izašla vlada namjerno "prenapuhana". Oko dva milijuna ljudi je ostalo bez domova, a tri milijuna ljudi zatražilo je pomoć liječnika.
Ciklon Nargis u dva dana uništio je regiju
Razorno nevrijeme bjesnilo je punih osam sati u noći između 2. i 3. svibnja 2008. godine. Pogodilo je Mjanmar i razorilo Ayeyarwady Delta regiju. Prema službenim podacima poginulo je 84.500 ljudi iako su neovisni izvori tvrdili da je poginulo više od 138.000 ljudi te da je 800.000 ljudi ostalo bez ičega. Uragan koji je u naletima puhao i do 165 km/h je rušio drveće. trgao krovove i uništavao domove. Nakon prirodne, uslijedila je humanitarna katastrofa jer vojna hunta nije htjela prihvatiti međunarodnu pomoć.
Wikimedia
Potres u Pakistanu prouzročio golemu štetu
Pakistan je 2005. godine pogodio razoran potres magnitude 7,6 po Richteru. Epicentar je bio u Azad Kašmiru. Zemlju je zatresao 8. listopada ujutro. Poginulo je oko 87.000 ljudi, a ozlijeđeno ih je oko 75.000. Oko 2,8 milijuna ljudi su ostali bez domova. Zemlji je poslana pomoć od 5,4 milijarde dolara.
Uragan Katrina
Uragan Katrina je bio peti najrazorniji u povijesti SAD-a. Poginulo je između 1200 i 1800 ljudi, a nastala je šteta od 108 milijardi dolara. Uragan je nastao 23. kolovoza 2005. kraj Bahama, a prvi udar je bio na Floridi. Tamo je prouzročio velike poplave. 29. kolovoza uragan je prešao preko Louisiane i Mississippija. Prouzročio je goleme štete, a 80% grada New Orleansa je bilo potopljeno.
Tsunami razorio nuklearnu centralu
Podvodni potres magnitude 9 po Richteru je u ožujku 2011. godine prouzročio tsunami koji je pogodio obale Japana i uništio nuklearnu centralu Fukušima. Poginulo je 15.893 ljudi, 6152 ih je ozlijeđeno, a nestalo je 2572 ljudi. Raseljeno je 228.863 ljudi, uništeno je potpuno ili djelomično više od milijun zgrada. Potres je bio toliko jak da je cijeli planet pomaknuo za 25 centimetara.
Potres razorio Christchurch
U veljači 2011. godine potres magnitude 6,3 po Richteru razorio je Christchurch, treći najveći grad na Novom Zelandu. Poginulo je 185 ljudi, između 1500 i 2000 ih je ozlijeđeno. Nastala je materijalna šteta od 16 milijardi dolara. Nakon potresa se blok leda težak više od 30 milijuna tona odlomio od ledenjaka i pao u Tasmansko jezero. Podigao je valove visoke oko 3,5 metara.
Zima u Afganistanu ubila 1337 ljudi
Godine 2008. temperature u Afganistanu su se spustile i do 30 stupnjeva ispod ništice. Palo je 180 centimetara snijega u planinskim regijama. Smrznulo se 926 ljudi. Oko 100 je moralo na amputacije. Smrznulo se više od 100.000 ovaca i koza te 315.000 goveda.
Suša ubila između 50.000 i 260.000 ljudi
Između srpnja 2011. i sredine 2012. godine suša je pogodila Afriku i mnogi su posvjedočili da je bila najgora u zadnjih 60 godina. Došlo je do nestašice hrane u Somaliji, Djiboutiju, Etiopiji i Keniji. Bilo je ugroženo oko 9,5 milijuna ljudi. Umrlo ih je između 50.000 i 260.000.
Val vrućine ubio tisuće ljudi u Europi
Godine 2003. u Europi su zabilježene najviše temperature od 1540. Ljeto je bilo iznimno vruće, a stanje je bilo najteže u Francuskoj gdje je zbog vrućina umro oko 14.800 ljudi. Čak sedam dana temperature su bile više od 40 stupnjeva Celzija. Val vrućine pogodio je i Portugal, Nizozemsku, Španjolsku, Italiju, Njemačku, Švicarsku, a natprosječno visoke temperature su zabilježene i u Irskoj i Velikoj Britaniji.
Katastrofalne poplave u Hrvatskoj, BiH i Srbiji
Područje niskog tlaka nazvano "Tamara" uzrokovalo je u svibnju 2014. velike poplave, ponajprije u BiH i Srbiji. Oborine u tim zemljama su bile najobilnije u 120 godina otkako postoje meteorološka mjerenja. Do 20. svibnja najmanje je 49 ljudi poginulo od posljedica poplava, a stotine tisuća bilo je prisiljeno napustiti svoje domove. Poplave su zadesile i Hrvatsku, a najteže je bilo na istoku zemlje. Sava je probila nasipe kod Rajevog Sela i Račinovaca. Evakuirano je nekoliko tisuća stanovnika iz Gunje, Račinovaca, Rajeva Sela, Bošnjaka, Vrbanje, Drenovaca, Strošinaca, Đurića, Posavskih Podgajaca i Soljana.
Sibirska zima i sušna ljeta u SAD-u
Prošle i ove godine su u nekim dijelovima SAD-a zime bile iznimno hladne i pao je obilan snijeg. Prošle su godine u Washingtonu, Pittsburghu i Baltimoreu zabilježene temperature i do minus 40 stupnjeva Celzija, a umrlo je 19 ljudi. Snježna oluja Octavia je u veljači ove godine odnijela nekoliko života. U Georgiji je 160.000 stanovnika ostalo bez struje. Otkazano je više od 2000 letova, uglavnom iz zračnih luka u Bostonu i New Yorku.
S druge pak strane Kalifornija se već nekoliko godina bori s visokim temperaturama i sušom. Tom saveznom državom često haraju veliki šumski požari, a stanovnici se na nekim područjima bore i s nestašicom vode.
Stotine tisuća ljudi ostale bez domova
Potres magnitude 7,8 po Richteru pogodio je u travnju ove godine Nepal. Poginulo je više od 9000 ljudi, ozlijeđeno je 23.000, a stotine tisuća ljudi su ostale bez krova nad glavom. Još 15 do 20 minuta nakon potresa zemlja se tresla nekoliko puta, a najjači potres je bio magnitude 6,7 po Richteru.
Rekordne temperature u Australiji i veliki požari
Početkom ove godine objavljeno je da je 2014. godina bila treća najtoplija godina u Australiji od početka službenog mjerenja u toj zemlji od 1910. Visoke temperature u 2014. uslijedile su nakon najtoplije zabilježene godine 2013., koja je za 1,2 C bila toplija od prosjeka. Visoke temperature prouzročile su zadnjih nekoliko godina na tom kontinentu velike požare. Val vrućine "poharao" je Australiju i 2009. godine kada je u Hopetounu u Victoriji zabilježena najviša temperatura od 48,8 stupnjeva Celzija. U veljači te godine u požarima poginulo 173 ljudi, a 414 ih je ozlijeđeno. Najnovija istraživanja ove toplinske ekstreme dovode u vezu s klimatskim promjenama.