Otklonili kvarove na vrelovodu u Karlovcu. Šef toplane: 'Imamo i po 90 puknuća godišnje...'

U Karlovcu su kvarovi na vrelovodnu otklonjeni, te u utorak svi korisnici Gradske toplane imaju grijanje, izvijestili su u utorak iz te tvrtke.

Iz Gradske toplane poručili su da problema i nije bilo na ove godine obnovljenom dijelu vrelovoda, te da će se ostatak revitalizirati do 2023., sve u sklopu investicije od 134 milijuna kuna.

Nažalost, rekao je Hini direktor Hrvoje Klobučar, već nekoliko godina je uobičajeno da bude i po 90 puknuća godišnje, te je bila neophodna revitalizacija oko 74 posto ukupne vrelovodne mreže. Ovog je ljeta obnovljeno 36 posto od tog posla, a radovi će se nastaviti čim završi ova sezona grijanja.

OBRAČUN ZA LISTOPAD Još uvijek niste dobili račune za grijanje? Iz HEP-a se oglasili i objasnili o čemu se zapravo radi

Kada bude završena revitalizacija, najavljuje Klobučar, opskrba će biti stabilna i kvarovi će biti sasvim sporadični, a ne uobičajeni. Osim toga, nove su vrelovodne cijevi puno bolje izolirane i njihovi spojevi kvalitetniji, robusniji, tako da će gubici topline biti znatno manji, dodao je.

“Po razlici isporučene i naplaćene količine toplinske energije znamo da nam je gubitak bio oko 15 posto, a on je sada smanjen na osam posto. Međutim, kada topla voda zbog puknuća ili trulih spojeva otječe u zemlju, to nije samo ekonomski gubitak, već se događa i pad pritiska vode u cijevima i grijanje je loše. To se događalo ovih dana u Mačekovoj i Hebrangovoj ulici i morali smo zaustaviti grjanje djelu korisnika i popraviti kvar”, pojasnio je Klobučar.

DOBRO IZOLIRAJTE PROSTOR Traka za brtvljenje prozora smanjit će vam račun za grijanje

Također je pojasnio da do sada nisu imali u šahtovima prstenove da bi privremeno mogli, kod otklanjanja kvara, pustiti korisnicima toplu vodu iz drugog pravca. Nakon obnove vrelovoda to će biti moguće, pa će većina korisnika imati grijanje čak i u vrijeme otklanjanja mogućih daljnjih kvarova.

Revitalizacija obuhvaća zamjenu 31,4 kilometra vrelovoda, obnove toplinskih stanica, crpki i ugradnju središnjeg upravlkačkog sustava, a od ukupne investicije od skoro 134 milijuna kuna 103 milijuna kuna sufinacira EU iz ESI fondova.