Nakon Varaždina i Rijeke, i Splitsko-dalmatinska županija osigurava besplatne uloške

 Dok se ne riješi menstrualno siromaštvo na nivou države, ravnatelji škola u Splitsko dalmatinskoj županiji, zatražite sredstva za uloške, koja su osigurana u proračunu SDŽ, javite se pročelniku Tomislavu Đonliću - napisala je bivša vijećnica Sandra Mitrović Nikšić, koja je to predlagala na skupštini. 

Naime, Splitsko - dalmatinska županija je još jedna u nizu lokalnih zajednica koje su u proračunu izdvojile sredstva za higijenske uloške u školama čiji su osnivači. Sve što ravnatelji trebaju jest zatražiti ta sredstva. 

Ova vijest dolazi nakon što su u srijedu iz Grada Rijeke objavili da su odvojili sredstva kako bi sve škole čiji su osnivači bile opskrbljene besplatnim higijenskim ulošcima za učenice. 

Grad Varaždin je ranije ove godine odvojio 40.000 kuna kako bi besplatne uloške imale učenice slabijeg imovinskog statusa, a zastupnica Anka Mrak - Taritaš već je dva puta predlagala u Saboru da se ukine porez na luksuz po kojem se sad oporezuju higijenske potrepštine za menstruaciju, te da se taj porez spusti na 5 posto. To je i preporuka Europske unije koja postaje praksa u zemljama članicama, a neke su svim svojim građankama osigurale besplatne uloške. 

Udruga PaRiter, koja je napravila prvo istraživanje o menstrualnom siromaštvu u Hrvatskoj, apelira na sve zastupnike u Saboru da sutra glasaju za i donesu odluku o smanjenju poreza na uloške na pet posto, jer ne idu sve žene koje pate od menstrualnog siromaštva u škole. Njihov apel prenosimo u cijelosti. 

Nakon članka objavljenog u jednom mediju, u kojem se može pročitati svjedočanstvo srednjoškolke Marte, koja nema sredstava da si priušti menstrualne potrepštine - već koristi stare krpe i improvizira, što joj otežava odlazak u školu i svakodnevno funkcioniranje, javili su nam se mnogobrojni građani i građanke kako bi oni rado donirali uloške onima kojima je potrebno, razočarani činjenicom da Vlada Republike Hrvatske odbija učiniti išta po pitanju smanjenja menstrualnog siromaštva.

Grad Rijeka jučer je najavio uvođenje besplatnih menstrualnih potrepština u sve osnovne škole čiji je Grad osnivač, Grad Varaždin će osigurati besplatne menstrualne potrepštine u osnovnim školama za učenice slabijeg imovinskog statusa, pet srednjih škola širom Hrvatske je samoinicijativno osiguralo besplatne menstrualne potrepštine ili su u procesu osmišljavanja modela. Zatim, i u Splitsko-dalmatinskoj, Međimurskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Istarskoj županiji postoje inicijative za borbu protiv menstrualnog siromaštva.

Sve ove inicijative pokrenute su od strane jedinica lokalne samouprave ili ravnateljstva institucija koji nastoje osigurati besplatne menstrualne potrepštine za učenice jer shvaćaju važnost rezultata našeg istraživanja o menstrualnom siromaštvu koji su ukazali na ovaj veliki problem. Dok građani/ke pokazuju solidarnost te dio odgojno obrazovnih ustanova, jedinica lokalne i regionalne samouprave prepoznaje problem i želi vlastitim resursima stati na kraj menstrualnom siromaštvu, Vlada Republike Hrvatske ne shvaća odgovornost koju nosi, odbija empirijske dokaze i drži kako je važnije prikupljati porez od krvavih uložaka nego rasteretiti kućne budžete svojih građanki.

S obzirom na to da će se sutra u petak, 29. listopada, u podne, glasati o prijedlogu smanjenja poreza na menstrualne potrepštine, kojeg je podnijela zastupnica Anka Mrak Taritaš, pozivamo saborske zastupnice i zastupnike da još jednom promisle o važnosti dokidanja menstrualnog siromaštva te prihvate kolektivnu brigu građana i građanki te napokon smanje porez na menstrualne potrepštine na #petposto, jer će tako pokazati da im je stalo do građanki i njihovih budžeta, ali i da su spremni sustavno i aktivno raditi na dokidanju seksizma i mizoginije u poreznom sustavu.

Podsjetimo, 24 sata su objavila svjedočanstvo Marte (17) koja je žrtva menstrualnog siromaštva, kao i 10 posto žena u Hrvatskoj koje nemaju za uloške i 30 posto žena koje moraju kupovati uloške slabije kvalitete ili se nađu u situaciji da ih nemaju. Ne zove se zapravo Marta ali želi da joj zaštitimo identitet. U tome što nema uvijek novca za higijenske uloške vidi svoju sramotu, a ne sramotu države koja na te proizvode naplaćuje porez od 25 posto. Točnije, porez koji se naplaćuje po Zakonu o porezu na dodatnu vrijednost. Da, Republika Hrvatska i Ministarstvo financija drže da menstrualno krvarenje treba oporezivati kao jahte. Ili alkohol. 

- Ha ništa, zamotam wc papir. Kad nema toga onda stavim krpu ili ne idem u školu. Što drugo? - rekla nam je kad smo ju pitali kako se snalazi. 

Svoju prvu menstruaciju je dobila kad je imala 11 godina, kao i većina djevojčica u Hrvatskoj. Taj prirodni proces sazrijevanja ne može kontrolirati, niti menstruacija ovisi o Martinom financijskom stanju. Iz mjeseca u mjesec, ona krvari sedam dana. To znači da bi, uz mijenjanje uloška četiri puta dnevno, potrošila tridesetak kuna samo na uloške. Ne čini se puno, ali od tog iznosa njena majka uspije napraviti ručak za njih petero. Uz takvu financijsku situaciju, 30 do 50 kuna je često previše. A država takve proizvode, koji trebaju Marti i gotovo svakoj ženi na svijetu, oporezuje takozvanim ženskim porezom. Plaćaju ga samo osobe koje menstruiraju i ne postoji način da ga se izbjegne. 

- Ako sam u školi, a nemam uložaka doma, stavim wc papir i kad dođem u školu zamolim neku od prijateljica da mi da. Ako ne procurim, držim ga do sutradan i onda zamolim drugu. Mislim da su me 'skužile' ali ne žele ništa reći jer su mi prijateljice. O tome ne razmišljam često, ali kad znam da idem u školu, a 'imam', navečer razmišljam o tome. Sram me. Nekad i imam za uloške, ali tad štedim za iduću menstruaciju pa koristim samo jedan dnevno - priznaje nam Marta. 

Svjesna je rizika od vaginalnih infekcija, kao što su gljivična infekcija kandidijaza i bakterijske infekcije, koje nastaju zbog predugog korištenja istog uloška. Zna i da česte pojave tih infekcija i neliječenje mogu dovesti do puno većih zdravstvenih problema. Ali kaže da nema baš izbora. Krpa koju koristi je stara majica izrezana tako da ju može dva puta omotati oko gaćica. Navečer ju zamijeni drugom krpom i opere na ruke da se brže osuši. 

- Pa izostanem s nastave zbog menstruacije kad nemam uloške ili wc papir jer je teško s krpom obući hlače. Nadoknadim to nekako, ali lakše bi mi bilo da to ne moram, da mogu ići na nastavu normalno. Zato nekad izdržim s tim jednim uloškom - govori.

Za vrijeme pandemije nastavu je neko vrijeme pohađala kod kuće. To je za nju značilo da više nema nego što ima uložaka. 

- S jedne strane je bilo dobro što sam bila kod kuće jer sam morala staviti krpu. S druge strane, morala sam često prati plahte, kad imam krpu nisam baš pokretna kao s uloškom, neugodno je - objašnjava Marta. 

S njom smo razgovarali još na ljeto. U međuvremenu se javila i jedna dobrotvorka iz SAD-a koja pomaže Marti i njenoj obitelji. No u Hrvatskoj živi još tisuće 'Marti', a građani ne mogu baš sve u državi sami popravljati.