'Ne možete u EU i veličati Tita'

Bugarska ministrica vanjskih poslova Ekaterina Zaharieva izjavila je na nacionalnoj televiziji da će Bugarska uložiti veto na početak pregovora između Sjeverne Makedonije i EU.

 - Ne možete s jedne strane željeti ući u Europsku uniju i demokratizirati društvo, a s druge strane veličati jednog od najmračnijih diktatora, Tita - objasnila je njihovu odluku za ulaganje veta. 

'Bugarska do Albanije'

Bugarska vlada tvrdi da je Tito dao 'novi identitet' narodu koji se 'oduvijek izjašnjavao kao bugarski' te ih je on nazvao Makedoncima, a da ih je srpska vlast prije njega htjela proglasiti 'Južnim Srbima'. Ovo nije prvi put da bugarska prijeti stopiranjem pregovora sa Sjevernom Makedonijom. Prije nešto više od mjesec dana, jedan je bugarski europarlamentarac poslao svim državama članicama memorandum u kojem stoji da su Makedonci Titova tvorevina, da su prije Tita to bili Bugari te da dijele zajedničku povijest, jezik i kulturu. Navodi se i da je Josip Broz Tito to činio inspiriran odlukom Kominterne iz 1934. o kreiranju novih nacija Makedonaca, Tračana i Dobruđana.

 -  Ako nastavimo zatvarati oči pred činjenicom da se ta zemlja nastavlja razvijati na način na koji su to zamislili Tito i Staljin, onda obavljamo posao Moskve – rekla je Zaharijeva za televiziju BTV. 

Iako je Bugarska prva priznala Sjevernu Makedoniju kao državu, ne priznaju makedonski jezik niti makedonsku etničku pripadnost. Osim povijesnih razloga koje navode kao uzrok veta, ukoliko Sjeverna Makedonija uđe u EU, Bugarska će morati prepoznati makedonsku zajednicu kao manjinu, što će utjecati na njihov izborni sustav. Izjave bugarske ministrice osudili su i u Sjevernoj Makedoniji ali i u ostatku Europske unije. Ovaj veto su brojni ocijenili kao neutemeljen u pravnoj stečevini EU, a postoji i bojazan da će, ukoliko ne započnu pregovori sa Sjevernom Makedonijom do kraja godine, time biti kažnjena proeuropska vlada.

 - EU će zapravo kazniti vladu koja je najviše proeuropski orijentirana u regiji i koja je radila na kompromisima u europskom duhu, poticana na te kompromise od strane same EU - zaključuju iz Instituta za demokraciju u Skoplju.