Nebeske oči: Ovo su sve tajne hrvatske kontrole letenja...

Kontrolor letenja uvijek je odgovoran za barem 20 zrakoplova koje ima na vezi i istodobno je dužan brinuti o njihovoj sigurnosti, pa i dok rješava kriznu situaciju, poput otkazivanja motora, govori nam Milivoj Sever (57), voditelj smjene i savjetnik direktora u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe.

Ovaj iskusan i prekaljeni kontrolor leta u tvrtku je stigao još u bivšem sistemu 1985. godine. Iako ne može odgovoriti na pitanje koliko je aviona kontrolirao, Milivoj je jedan od rijetkih ljudi koji se može pohvaliti da je 1998. godine u hrvatski zračni prostor uveo američki predsjednički avion Air Force One u kojem je bio tadašnji američki predsjednik George Bush, ali i avion kojim je u Hrvatsku prvi put doletio papa Ivan Pavao II. - S nadležnim hrvatskim i američkim sigurnosnim službama pripremao sam se tri tjedna prije dolaska predsjednika. Sve je išlo preko američkih službi koje su imale brojne zahtjeve. Dogovorili smo područje zabranjeno za letenje, osim za vojsku i policiju, jer su svih 36 sati, koliko je Bush bio u Hrvatskoj, nebo osiguravala dva hrvatska MiG-a 21 i po jedan F-16, koji su doletjeli iz Aviana. I dok su se F-16 punili gorivom u letu i u zraku bili neprestano po šest sati, naši su se piloti s MiG-ovima svako malo spuštali kako bi napunili tank goriva - prisjetio se Milivoj.

Air Force One, kaže, razdvajaju po dvostrukim normama i uvijek se gleda hoće li na stol trebati izvući protokol o ponašanju u kriznim situacijama. To je malena, žuta knjižica u kojoj je u detalje razrađeno kako postupiti u slučaju otkazivanja motora ili, primjerice, sustava navigacije, uz napomenu što na avionu još može posljedično otkazati. Dok razgovaramo u operativnoj dvorani Oblasne kontrole, koja se proteže u prizemlju zgrade na 820 četvornih metara, na velikim monitorima blješte raznobojne točkice i informacije. Svaka od njih predstavlja avion koji se u tom trenutku nalazi na hrvatskom nebu, ali i dijelu BiH koji Oblasna kontrola nadzire. Klikom na točkicu iskače opis tipa zrakoplova, rute na kojoj leti, brzina, visina na kojoj leti i druge informacije važne za sigurnost leta.

- Kontrolori letenja vode zrakoplove kroz sve faze leta, s posebnim naglaskom na sigurnost, redovitost i učinkovitost. Pri tome koristimo komunikacijska, navigacijska i sredstva nadzora kako bismo pilotima davali odobrenja, upute i informacije. Glavna zadaća kontrolora letenja je razdvojiti zrakoplove i držati ih na minimalnoj vertikalnoj udaljenosti od 300 metara, odnosno devet kilometara horizontalno. Budući da tijekom rada istodobno obavljamo veći broj zahtjevnih zadataka, ovaj posao jedan je od najstresnijih u svijetu. Mjerenja i studije su pokazale da kontrolorima letenja u nekim situacijama krvni tlak skače i do 200. Oni moraju biti sposobni i obučeni za brzo uočavanje potencijalnih konfliktnih situacija (primjerice, kad udaljenost između dva zrakoplova nije 300 metara) te donošenje ispravnih odluka u kratkom vremenskom razdoblju – objašnjava Sever. Prisjeća se kako se prije pet godina našao u situaciji da je jednom Airbusu 330 s nekoliko stotina putnika u zraku otkazao motor.

- Uzmeš malu, žutu knjižicu u kojoj su opisane sve izvanredne sitaucije, nađeš otkaz motora, kao i napomenu što bi još moglo otkazati te se držiš uputa. Uglavnom, radiš sve da zrakoplov sretno prizemljiš, a uz to moraš kontrolirati još 20-ak aviona koje imaš na slušalicama. Upravo zato, zbog stresnog i zahtjevnog posla, kontrolori i rade dva sata te nakon toga imaju sat odmora - kaže Sever.    

Svaka konzola na kojoj je otvoren po jedan sektor radno je mjesto za tri kontrolora, a s povećanjem prometa otvara se svaki sljedeći sektor. Dva kontrolora uvijek rade, a jedan se odmara. Desni kontrolor komunicira s pilotima, a lijevi s kontrolama u susjednim zemljama. Za ljetne sezone kroz zračni prostor Hrvatske dnevno prođe oko 2500 aviona u komercijalnom zračnom prometu, dok je u zimskim mjesecima situacija puno lakša.

Hrvatska kontrola leta, saznajemo, opremljena je najmodernijom opremom u svijetu vrijednom 30 milijuna eura, a budući kontrolori leta prolaze rigorozne kontrole i opsežnu obuku. Prema europskim standardima, kandidat mora imati završenu minimalno srednju školu tehničkog smjera, a tijekom prve selekcije testiraju se njihove praktične sposobnosti, engleski jezik i prostorna orijentacija, brzo računanje, memorija, koncentracija i “multitasking”. Od zdravstvenih pregleda, tu su opće stanje organizma, vid, sluh, kardiovaskularni sustav i kompletni internistički pregled. Kontrolor letenja ne može biti dijabetičar, ne smije imati nikakve kronične bolesti ili potencijal za bolesti. Primjerice, iako netko nema trenutačno problema sa srcem, ako se dokaže da ima predispoziciju za te bolesti, kontrolor ne može biti.

- Ako navedeno prođe, odlazi na osnovno tromjesečno školovanje na Prometni fakultet u Zagrebu na kojem se osposobljava za ovlaštenje. Nakon toga odlazi na akademiju u Švedsku, gdje se osposobljava za lokaciju, a nakon toga dolaze kod nas na simulator koji je istovjetan radnom okruženju u operativnoj dvorani, samo su ‘piloti’ u drugoj sobi, a ne u zraku. Tek kad to prođu i dobro usvoje, mogu na osposobljavanje na radno mjesto u Oblasnu kontrolu zračnog prometa ili na toranj, ovisno o radnome mjestu za koje se osposobljavaju. No napominjem, svi ti ljudi moraju biti visokootporni na stres - pripovijeda Sever dodajući kako na svakom stupnju doškolovanja netko od kandidata otpadne.

Osim što odgovorno rade svoj posao, HKZP je i članica COOPANS-a, udruženja u kojem su pružatelji usluga u zračnoj plovidbi iz Irske, Švedske, Danske i Austrije. Proteklog tjedna su u Madridu dobili nagradu Europske komisije “Jedinstveno europsko nebo 2016.”. U Madridu su se predstavili prvi put, a konkurenti su im bili 65 privatnih i javnih zrakoplovnih organizacija iz 27 država.