Nije bitno imate li TV: HRT će pristojbu određivati po plaći?

Ako prođe ideja Ministarstva kulture, u 2014. godini HRT pretplata naplaćivala bi se po sasvim drugačijim pravilima. Tako barem tvrdi Milan F. Živković, glavni savjetnik za medije Ministarstva kulture. 

- To bi, očigledno, značilo da se pristojba plaća individualno, a obaveza plaćanja ne proizlazi više iz posjedovanja prijemnika ili kompjutora u domaćinstvu, nego naprosto iz činjenice boravka u Hrvatskoj. Osoba s višim primanjima plaćala bi višu, a umirovljenici recimo, ili nezaposleni nižu ili nikakvu pristojbu. Drugim riječima, za hipotetsko domaćinstvo od dvije osobe s upravo srednjim prihodom ne bi se praktično ništa promijenilo, osim što bi, umjesto sadašnjih osamdeset kuna, oboje ubuduće plaćali po četrdeset - rekao je Živković na Novi list.  

No, treba reći kako HRT ovime ne bi bio ni na dobitku ni na gubitku, jer iznos od 96 milijuna kuna mjesečno koliko danas dobivaju od pretplate, ne bi mijenjao. 

Predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošača Nenad Kurtović načelno podržava ideju da svatko plaća pristojbu sukladno svojim mogućnostima, odnosno sukladno visini prihoda što ih ostvaruje vlasnik aparata, ili kućanstvo. No, nikako mu se ne sviđa to što se, kako kaže, praktički radi o novom porezu po glavi stanovnika s obzirom na to da bi pristojbu plaćao svatko, posjedovao ili ne imovinu, odnosno TV prijemnik.

HRT: Nije riječ o novom porezu

Nakon što su gotovo svi portali prenijeli vijest o mogućoj promjeni naplate HRT pristojbe, javio se i HRT s dodatnim pojašnjenjem. Napominju kako se 'nikako ne radi ni o kakvom novom porezu koji će opteretiti građane i svaka odluka biti će, dakako, koordinirana s cjelokupnom vladinom politikom'.

HRT napominje da je reforma pristojbe jedna je od ključnih tema rasprave o medijskoj politici koja se intenzivira i koja će biti otvorena do sredine 2013. 

- Dakle, riječ je o jednoj od tema važnih za reformu medija u Hrvatskoj, a kako će se i kada moguća reforma pristojbe provesti ovisit će o ishodu rasprave cjelokupne medijske strategije. Razlog za pokretanje rasprave i o tom pitanju je potreba da se uspješan model financiranja javnog radija i televizije proširi i na druge medije i medijske sadržaje od javnog interesa. Drugi važan razlog je da ne možemo ignorirati učestale prigovore na visinu pristojbe koja dolaze od pučkog pravobranitelja, udruga umirovljenika i nezaposlenih - stoji u priopćenju HRT.  

Dodaju kako bi se reformom pristojbe mogla ostvariti pravednost, potpuni obuhvat i viši prihod koji bi se onda trebao usmjeriti u financiranje različitih medija i medijskih sadržaja od javnog interesa. 

- Pristojba više ne bi bila svojevrsni “flattax”, nego da njen iznos ovisi o visini (različitih vrsta) dohotka obveznika, tako da se postojeće porezno opterećenje u odnosu na dohodak, ne povećava - tvrde u HRT-u i dodaju: 'Slične reforme počinju poduzimati i europske zemlje na koje se obično volimo ugledati, poput Finske, Švicarske ili Njemačke gdje su također uvidjeli da samo tržišna regulacija medija ne garantira ni neovisnost niti proizvodnju sadržaja od javnog, društvenog interesa'.