'Nisam ga detaljno proučila, ali svima odgovaram pa ću i njoj'

 Obrazovna reforma u Hrvatskoj je ispolitizirana, izjavila je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u četvrtak pred svojim europskim kolegama koji na Malti razgovaraju o viziji socijalno pravednije Europske unije.

"Hitno nam treba reforma obrazovanja, to pokazuje primjer država s visokim rastom BDP-a, to su države koje su reformirale školstvo. U Hrvatskoj je reforma obrazovanja nažalost politička tema, umjesto da se oko nje postigne nacionalni konsenzus", rekla je Grabar-Kitarović na sastanku tzv. Araillos skupine.

"Obrazovni sustav stvara podzaposlenost jer se ne prilagođava novim poslovima. Do 2020. nestat će pet milijuna radnih mjesta. Budućnost je u digitalizaciji, robotici i tehnologiji", rekla je.

To je prvi put da je predsjednica na nekom međunarodnom skupu javno govorila o politizaciji obrazovne reforme, oko koje ne postoji suglasje političkih stranaka i nevladinih udruga u Hrvatskoj. 

Upitana hoće li odgovoriti bivšoj predsjednici posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja Dijani Vican, predsjednica je odgovorila:

"Zaprimila sam njezino pismo, nisam ga još sitgla detaljno proučiti. Imam običaj odgovoriti svakome pa ću odgovoriti i Vican".

Na Malti se susrela i sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom. Jesu li razgovarali o graničnom sporu?

"Razgovorali smo, nije to klasična bilaterala, razgovarali smo neformalno, razmijenili smo stavove. Ti naši stavovi neka ostanu među nama. Oko te teme u Hrvatskoj moramo imati nacionalni konsenzus", kaže predsjednica, a javlja N1.

O nezaposlenosti mladih u Europi i kako ih osposobiti za buduća konkurentna zanimanja bilo je riječi na skupu trinaest europskih predsjednika bez izvršnih ovlasti u Valetti.

Na 13. godišnjem sastanku skupine Arraillos sudjeluju predsjednici Malte, Austrije, Bugarske, Estonije, Njemačke, Grčke, Mađarske, Italije, Latvije, Poljske, Portugala, Slovenije i Hrvatske.

Oni u četvrtak i petak razgovaraju o tome kako Europa može ponovno otkriti svoje temeljne vrijednosti i socijalni model te postići višu razinu solidarnosti, društvene pravde i uključivosti.

Iako izvršnu moć u njihovim državama imaju vlade, predsjednici žele pitanje društvene pravde i građanske participacije držati visoko na dnevnom redueuropske agende.

Domaćica skupa, malteška predsjednica Marie-Louise Coleiro Preca zamišlja Europu kao globalnog lidera po kvaliteti života za njezine građane.

"Ne možemo samo trčati za gospodarskim rastom, zanemarujući socijalnu pravdu. Ne možemo pod tepih trpati društvene probleme koji izravno utječu na naša društva", istaknula je.

S njome se slaže austrijski predsjednik Aleksander van der Bellen koji smatra da se nijedna nacionalna vlada sama ne može boriti protiv tržišta, "protiv Microsofta ili Applea", ali snažna EU može.

"Pozivam vas da se ne bavimo samo bogatima, nego i o ljudima koji teže zadovoljavaju svoje osnovne potrebe", rekao je Van der Bellen.

Govoreći o stanju u Hrvatskoj, Grabar-Kitarović je kao glavne probleme navela loše demografske trendove i nezaposlenost mladih te blokirane građane.

"Treba smanjivati socijalne razlike unutar naših društava i između članica stare i nove Europe", istaknula je Grabar-Kitarović.

Ponovila je da je hrvatsko-poljska inicijativa Triju mora posvećena upravo ujednačavanju životnog standarda zapadnih i istočnih članica Unije.

Vezano za integraciju migranata u europska društva, pozvala je na društvenu uključivost prema svima, uključujući i migrante.  

"Radikalizam i ekstremizam ne može se povezati ni s jednom nacionalnošću", istaknula je predsjednica dodajući da je upravo Hrvatska dobar primjer uspješne integracije muslimanske manjine.

"Nema razvoja bez sigurnosti i nema sigurnosti bez društvene pravde i vladavine prava", istaknula je Grabar-Kitarović.

Predsjednici će u petak razgovarati o sigurnosti u euromediteranskoj regiji i migracijama, spornoj temi oko koje ne postoji suglasje među zemljama članicama.