Kaos: Izbjeglice probile žicu, opet lete šok bombe i suzavci

ZADNJA INFORMACIJA: Na makedonsko-grčkoj granici ponovno je kaos. Izbjeglice, njih 200 do 300, su izvele masovni proboj kroz žicu, na što su policija i vojska odgovorili šok bombama i suzavcem. Situacija se izmiče kontroli, javlja reporterka Dnevnik.hr-a.

Pri ukrcaju u vlak za Srbiju nastao je pravi metež u kojem je ozlijeđeno nekoliko ljudi . Na ukrcaj je ostalo čekati još oko tri tisuće ljudi koji od umora i jakog sunca leže posvuda. Najteže je maloj djeci. Čuje se plač...

>>> Uskoro više...

POGLEDAJTE VIDEO: Izbjeglice spavaju, bore se za pitku vodu, pune mobitele...

Pokretanje videa...

00:22

24sata Video | Video: 24sata/pixsell

Zbog masovnog vala izbjeglica iz Sirije i Eritreje , Srbiji prijeti humanitarna katastrofa, a Makedonija je uvela izvanredno stanje. Proglašeno je u dva pogranična područja. U blizini graničnog prijelaza Gevgelija rasporedili su dodatne snage granične policije.

Tijekom noći u Makedoniju je ušlo oko 600 izbjeglica . Ispred žičane ograde na granici jutros je nekoliko tisuća ljudi, većinom Sirijaca, vikalo "Pomozite nam!".

Makedonske vlasti propuštaju onoliko izbjeglica koliko ih stane u vlak prema Srbiji , koji ima samo tri vagona. Prednost imaju obitelji s djecom te stari i nemoćni, a danas će prema Srbiji dva vlaka.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

00:36

24sata Video | Video: 24sata/pixsell

U petak je stanje u Makedoniji bilo krajnje kaotično. Policija je suzavcem tjerala izbjeglice, a Amnesty International tvrdi kako su dobili informacije da je policija tukla izbjeglice te da su pucali u zrak kako bi spriječili njihov prolazak kroz bodljikavu žicu. Navodno su koristili gumene metke.

POGLEDAJTE VIDEO: Policija suzavcem tjerala izbjeglice

Pokretanje videa...

00:25

24sata Video | Video: 24sata/pixsell

Put preko Hrvatske im je kompliciran

U želji da se domognu zemalja Europske unije, samo u posljednjih nekoliko dana više od 39.000 izbjeglica prošlo je kroz Makedoniju prema Srbiji . Zbog zida koji dižu na mađarskoj granici postoje nagađanja kako bi prestrašene, iznemogle i očajne obitelji mogle svoj spas potražiti i u Hrvatskoj.

Ipak, Emina Bužinkić iz Centra za mirovne studije smatra da je vjerojatnost da će Zrinjevac biti prepun izbjeglica vrlo mala.

Deportacija za ilegalce

Izbjeglicama je put preko Hrvatske kompliciraniji, naše granice imaju jaču zaštitu i bolju kontrolu, pa čak i termovizijske kamere, a to nije slučaj u okolnim državama.

- Izbjeglicama je cilj doći do Mađarske jer je ona dio Schengena. Hrvatska to neće postati još koju godinu pa im je put kroz našu zemlju bitno otežan. Ipak, kao što smo vidjeli, granice nisu garancija jer ljudi pronalaze načine kako se spasiti - kaže Bužinkić.

Napominje i kako Srbija ima samo četiri prihvatilišta , a to je nedovoljno. Procedura za izbjeglice koje požele tražiti azil tj. međunarodnu zaštitu donosi im smještaj u prihvatilištu, ali zbog tog zahtjeva ne smiju tražiti azil u nekoj drugoj zemlji.

- Ako su uhvaćeni u ilegalnom prijelazu, dobivaju privremeni smještaj, tj. tranzitni centar, ali ih se zapravo vraća u zemlju iz koje su došli - u ovom slučaju u Srbiju ili Bosnu i Hercegovinu. Može ih se deportirati u njihove zemlje, ali to ne smiju biti rizične zone (Sirija, Somalija...) - objašnjava Emina.

Pomoć azilantima

Ono što građani mogu poduzeti svakako je pomoć izbjeglicama koje odluče ostati u Hrvatskoj, tražiteljima azila .

- Ako imaju primanja, mogu živjeti u najmu, ali se moraju javljati redovito u prihvatilišta, svaka tri dana. U Njemačkoj, recimo, postoji inicijativa građana koji su se organizirali i pomažu im. Ipak, pomognete li smještajem onima koji su ilegalno ušli, to je sudjelovanje u prekršaju - kaže Bužinkić.

No što ako ih odjednom uđe 10.000 . Iz MUP-a objašnjavaju kako će se to morati rješavati na državnoj razini.

- Izbjeglice međunarodnu zaštitu mogu zatražiti usmeno i pismeno, čak i odmah na granici. Najčešće zemlje podrijetla tražitelja međunarodne zaštite u RH su: Afganistan, Somalija, Alžir, Sirija, Pakistan i Maroko . Kapaciteti smještaja tražitelja azila puno su veći od trenutačnih potreba - kažu u MUP-u.

Hrvatska je i jedna od rijetkih zemalja koja azilantima u vrijeme integracije osigurava stan i režije za dvije godine, a posrednik u traženju je Isusovačka služba za izbjeglice. Također, u slučaju izbjegličke krize pomoći će i Crveni križ s potrebnim stvarima.

Čitatelj 24sata

Zapuštena vojarna u Varaždinu

Izbjeglice ćemo smjestiti u vojarne i školske dvorane

Ne isključuje se mogućnost da val od 10.000 izbjeglica pokuša proći hrvatsku granicu , unatoč svim sigurnosnim uvjetima na granici. Međutim, svi se ipak nadaju da do toga neće doći.

- Imamo kapacitete kako nam se ne bi dogodilo ono što vidimo u susjednoj zemlji, kao spavanje u parkovima - kaže ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić .

Napominje da smo među rijetkim europskim zemljama koje bilježe pad ilegalnih ulazaka i tražitelja azila. Razlog je, ustvrdio je, što Hrvatska nije poželjna zemlja za ostanak.

>>> Devastirani objekti u Hrvatskoj nisu za smještaj izbjeglica

- Hrvatska ima dovoljno objekata od Iloka do Dubrovnika u koje može smjestiti izbjeglice bude li potrebe. Problema oko prvog prihvata uopće ne bi smjelo biti - smatra Mladen Pejnović , ravnatelj Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom.

Riječ je, prije svega, o bivšim vojarnama koje vojska više ne koristi, odmaralištima neriješenog vlasničkog statusa i objektima koji su Hrvatskoj predani na upravljanje ugovorima o sukcesiji s državama bivše Jugoslavije nakon političkog razdruživanja. U Vladi računaju da je 5000 kvadrata ključni kriterij za procjenu adekvatnog smještaja pa su po tom kriteriju izabrane vojarne kao pogodno rješenje, piše Jutarnji list. Hrvatska će do 2017. godine primiti 550 izbjeglica koje su došle u Italiju i Grčku, a koje je Hrvatska, prema prijedlogu Europske komisije, obećala zbrinuti u Prihvatilištu za tražitelje azila u Kutini i Zagrebu.