Nova eskalacija: SAD napao iranske radare nakon obaranja dronova iznad Hormuza

Američke snage u subotu su napale iranske obalne radarske položaje nakon što su oborile dronove koje je Iran lansirao prema Hormuškom tjesnacu, priopćila je američka vojska, u najnovijoj eskalaciji koja dodatno otežava napore za okončanje rata između dviju zemalja.

Američka vojska smatra da su četiri iranska drona bila usmjerena prema pomorskom prometu u regiji, rekao je za Reuters američki dužnosnik. Američko središnje zapovjedništvo (CENTCOM) objavilo je na društvenoj mreži X da su potom izvedeni napadi na iranske nadzorne položaje u Goruku i na otoku Kešmu, koji se nalaze uz Hormuški tjesnac.

STRATEŠKO VAGANJE Trump ne da ubojite rakete Njemačkoj. Boji se reakcije Putina? Lete do Moskve

Iranska revolucionarna garda priopćila je da je, kao odgovor na američke napade, projektilima gađala američke baze u regiji te otvorila vatru na četiri tankera koja su pokušala proći kroz tjesnac bez njezina odobrenja.

Kuvajtska protuzračna obrana presretala je projektile i dronove nepoznatog podrijetla, izvijestili su državni mediji, dok su se u Bahreinu oglasile sirene za uzbunu, a stanovništvu je naređeno da potraži sklonište.

Iran tvrdi da je balističkim projektilima pogodio američke baze u obje zemlje, no američka vojska navodi da je šest projektila presretnuto, dok sedmi nije dosegnuo cilj.

Sjedinjene Države i Iran vode uglavnom neizravne pregovore o privremenom sporazumu kojim bi se zaustavio tromjesečni rat, dok bi pitanja poput iranskog nuklearnog programa bila ostavljena za daljnje pregovore. Unatoč povremenim diplomatskim pomacima, sporazum zasad ostaje nedostižan. Teheran u okviru mogućeg dogovora traži pristup milijardama dolara prihoda od nafte, izuzeća od sankcija na izvoz sirove nafte, ukidanje američke blokade svojih luka te utjecaj nad Hormuškim tjesnacem.

Iran je praktički blokirao prolaz kroz taj strateški morski put kojim je prije rata prolazilo oko petine svjetske nafte. Američki predsjednik Donald Trump suočava se sa sve većim unutarnjopolitičkim pritiskom zbog rasta cijena goriva i zahtjeva da okonča nepopularni rat. U intervjuu za NBC izjavio je da je većina iranskih pogona za proizvodnju projektila i dronova uništena, ali da Iran još raspolaže s otprilike petinom svojeg raketnog arsenala. "Još imaju određeni broj projektila i dronova. Rekao bih da im je ostalo možda 21 do 22 posto projektila. To je i dalje velik broj, ali nije ni približno onome što su imali kada smo prvi put napali", rekao je Trump.

Na pitanje zašto iransko vodstvo, ako je doista pod tolikim pritiskom kako tvrdi, nije spremnije na sporazum, odgovorio je: "Zato što su snažni. Ponosni su. Morat će učiniti stvari za koje nikada nisu mislili da će ih učiniti jer nemaju izbora, ali za to treba vremena."

Nakon što su Sjedinjene Države i Izrael 28. veljače pokrenuli rat protiv Irana, Teheran je projektilima i dronovima gađao zaljevske države koje ugošćuju američke vojne baze te je gotovo potpuno zaustavio promet kroz Hormuški tjesnac. Sukob je doveo do rasta cijena nafte i poremećaja u opskrbnim lancima. Svjetski program za hranu upozorio je u petak da rast troškova goriva i prijevoza milijune ljudi približava gladi.

Savjetnik iranskog vrhovnog vođe Mohsen Rezaei izjavio je za CNN da bi mirovni sporazum ovisio o odluci Trumpove administracije da odmrzne 24 milijarde dolara iranske imovine, upozorivši da će Sjedinjene Države "ući u mračni hodnik" ako nastave s napadima.

U paralelnom sukobu u Libanonu, proiranski pokret Hezbolah priopćio je da je u petak izveo dva napada na izraelske snage na jugu Libanona, uključujući područje oko nedavno zauzetog dvorca Beaufort. Libanonske sigurnosne službe istodobno navode da su izraelski zračni napadi pogodili više mjesta na jugu zemlje. Iran je ponovno izrazio potporu Hezbolahu te zatražio povlačenje Izraela iz južnog Libanona. Teheran je prekid vatre između Izraela i Hezbolaha postavio kao jedan od uvjeta za eventualni mirovni sporazum sa Sjedinjenim Državama.