U Britaniji se pojavio novi soj korona virusa. Mutirao je. Međutim, mutacije ne moraju uvijek značiti lošu stvar. Koliko se do sada zna, ovaj soj brže se širi, no čini kako se ne uzrokuje težu kliničku sliku
PANIKA U BRITANIJI
Pojavio se novi soj korone, što to znači i hoće li to stvarati probleme oko cijepljenja?
Britanski ministar zdravstva i socijalne skrbi Matt Hancock izvijestio je u ponedjeljak da je najmanje 60 jedinica lokalne vlasti zabilježilo novi soj korona virusa. On se, rekao je Hancock, širi brže u nekim dijelovima Engleske, no nema indikacija da uzrokuje teži oblik Covida-19 ni da će utjecati na učinkovitost cjepiva.
Identificirali su više od tisuću slučajeva zaraze novim sojem, najviše na jugu Engleske, no pojavio se prošlog tjedna i u Londonu, Kentu, dijelovima Essexa i Hertfordshireu gdje je zabilježen nagli eksponencijalni rast broja zaraženih.
Međutim, to nije prva mutacija ovog virusa.
Iako zvuče opasno, mutacije ne moraju nužno biti loša stvar. Svaki virus mutira u kontaktu sa svojim domaćinom. Tada virus proizvodi kopije, a RNA virusi kao što je korona virus, podložniji su takvim promjenama tijekom procesa kopiranja.
U nekim slučajevima, mutacija čak može oslabiti virus. Krajem lipnja je ministar zdravstva Vili Beroš poručio kako je virus u Hrvatskoj mutirao i oslabio. Svoju izjavu temeljio je na činjenici da je tada većina zaraženih bila mlađa od 60 godina i bez ikakvih kliničkih simptoma. Njegovu tvrdnju su tada demantirali znanstvenici Gordan Lauc i dr. sc. Oliver Vugrek, voditelj Laboratorija za naprednu genomiku na Institutu Ruđer Bošković. Vugrek se tada već dva mjeseca bavio proučavanjem virusa i rekao je kako se on, u tom periodu, nije značajno promijenio.
No, sredinom srpnja znanstvenici su primijetili kako virus nije isti - i to čak u šest gradova u Hrvatskoj. U Puli, Koprivnici, Varaždinu, Dubrovniku, Splitu i Osijeku pojavila se mutacija.
POGLEDAJTE VIDEO: Pridržavaju li se ljudi mjera u Hrvatskoj?
Pokretanje videa...
01:58
U drugim slučajevima, virus može postati više zarazan ili uzrokovati teže kliničke slike. Ovaj koji se pojavio u Velikoj Britaniji, prema dosadašnjim podacima, se brže širi, ali još nema dokaza da uzrokuje teža oboljenja.
Koji sve sojevi postoje?
Do sad znanstvenici su detektirali sedam različitih sojeva. Onaj originalni koji se pojavio u Wuhanu u prosincu prošle godine zove se L soj. Kako se širio, mutirao je u soj S početkom 2020. godine, a uslijedili su sojevi V i G.
G soj najčešći je u Sjevernoj Americi i Europi, a s vremenom je mutirao i u sojeve GR, GH i GV. U Aziji je ostao onaj originalan soj L. Postoji još nekoliko sojeva koji su rjeđi i oni su svi grupirani zajedno u soj O.
U Danskoj se početkom studenog pojavila nova bolest koju su vlasti nazvale Covid-21A. Tu novu mutaciju pronašli su u 12 zaraženih ljudi koji su povezani s farmama kuna, a zatim su i u kunama pronašli isti taj soj. Ta mutacija dovela je do odluke danskih vlasti da ubiju, a potom i zapale, čak 17 milijuna ovih životinja na više od tisuću farmi koje se bave njihovim uzgojem zbog krzna.
Ipak, u Hrvatskoj nije vjerojatno da će se to dogoditi. Dr. sc. Vladimir Stevanović s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, čija su uža specijalizacija virusne zoonoze nam je tada objasnio kako smo sigurni po tom pitanju jer se u Hrvatskoj kune - ne uzgajaju. Istraživanja su pokazala da su tvorovi i mačke puno osjetljiviji na virus, nego recimo psi, u eksperimentalnim uvjetima.
Hoće li mutacije utjecati na cjepivo?
Upravo iz straha da će novi soj smanjiti učinkovitost cjepiva, Danska se odlučila na takav potez. Radi se o promjenama u šiljastom proteinu, izbočini koju virus koristi da bi ušao u stanice, koji se mijenjao i u Europi, ali i u Sjevernoj Americi tijekom zadnjih nekoliko mjeseci. Mutacija D614G je ona koja je već mjesecima najčešća u tim dijelovima svijeta, a pojavila se bila i sredinom srpnja u Hrvatskoj.
POGLEDAJTE VIDEO: Crni rekord u Hrvatskoj
Pokretanje videa...
00:56
Takva dominantna mutirana varijanta korone utvrđena je u spomenutim uzorcima briseva iz šest analiziranih hrvatskih gradova. Riječ je o uzorcima pacijenata iz Pule, Koprivnice, Varaždina, Dubrovnika, Splita i Osijeka kojima su, metodologijom dubinskog sekvencioniranja prema protokolu razvijenom u Centru za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Anamarija Slović i dr. sc. Jelena Ivančić Jelečki odredile sekvence cijelih genoma virusa.
Za sad, znanstvenici tvrde kako sve te mutacije neće utjecati na učinkovitost cjepiva jer virus mutira sporo.
Profesor Chris Whitty, britanski epidemiolog i glavni savjetnik tamošnje vlade rekao je kako bi bilo iznenađujuće da različiti sojevi utječu na učinkovitost, no da će novi podaci, koji se očekuju uskoro, mogli razjasniti to pitanje.
S njime se slaže i Federico Giorgi, znanstvenik na Sveučilištu u Bologni.
- SARS-CoV-2 se do sad vjerojatno prilagodio na ljude i to objašnjava zašto se sporo mijenja - rekao je za Science Daily, prenosi Sky News.
- To znači da svi tretmani koji se razvijaju, uključujući i cjepivo, mogu biti učinkoviti protiv svih sojeva virusa - tvrdi Giorgi.
Drugi znanstvenici tvrde da treba biti oprezan te da treba i dalje proučavati mutacije. A kako bi se one spriječile, tvrde, treba spriječiti i njegovo širenje.
- Ako se značajno promijeni, posebice šiljasti proteini, cjepivo bi moglo biti neučinkovito. Potrebno je da se globalna transmisija uspori - rekla je Catherine Bennet, glavna epidemiologinja na Sveučilišta Deakin u Melbourneu.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
