Novi zakon: 150.000 djece će imati pravo na dječji doplatak

Sabor je izglasao Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, koje je predložilo Ministarstvo kulture, ali on nije dobio potporu svih 77 zastupnika vladajuće koalicije.

Naime, zakon je prošao uz potvrdu 72 zastupnika, 15 ih je bilo suzdržano, a njih 20 bilo protiv. Većina HDZ-ovaca podržala je izmjene, no bilo je i onih koji nisu poštivali stranačku stegu. Protiv zakona glasao je Domagoj Ivan Milošević, suzdržan je bio Stevo Culej, a Ivan Kirin (HDZ) nije se uključio za glasovanje. Protiv zakona bio je i partner Darinko Kosor (HSLS),  a suzdržan nezavisni Ivica Mišić.

Suzdržani su bili i SDP-ovci, dok su u Mostu i Živom zidu glasali protiv. Prethodno su odbijeni amandmani na navedeni zakon, a najviše ih je podnio Most, koji tvrdi da se prijedlogom zatvaraju arhivi.

Sabor je sa 105 glasova za i devet suzdržanih izmijenio Zakon o dječjem doplatku kojim se od 1.srpnja ove godine proširuje korisnika.

Pravo na dječji doplatak imat će oko 150.000 djece. Prihvaćenim zakonom povećava se dohodovni cenzus za obitelji koje primaju dječji doplatak s 50 na 70 posto proračunske osnovice odnosno s 1663 kune na 2328 kuna. Proširuje se i krug potencijalnih korisnika pronatalitetnog dodatka od 500 kuna, koji ostvaruju korisnici doplatka i to tako da će se on dobivati i za treće i četvrto dijete.

Zakonom se mijenja i dobna granica za ostvarivanje prava pa će tako na će dječji doplatak imati i učenici čiji programi srednjoškolskog obrazovanja traju pet godina. na prijedlog Kluba HDZ-a zadužena je Vladu da u roku od tri mjeseca pripremi izmjene Zakona o doplatku za djecu, a koje se odnose na hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, ali imaju status osiguranika prema propisima koji uređuju mirovinsko osiguranje.

Sabor je s 80 glasova za, tri suzdržana i osam protiv donio izmjene Zakona o subvencioniranju stambenih kredita, kojima se ta mjera produžava na iduće tri godine, ali uz drugačije uvjete nego lani. Njime je propisano da će država ubuduće umjesto četiri subvencije davati na pet godina, a  dodatno se produžuje dodatne dvije godine za svako rođeno ili posvojeno dijete. Natječaj za ovu godinu trebao bi biti raspisan početkom rujna, a kamate neće biti veće od 3,75 posto. Za razliku od lani kada je subvencija za sve iznosila 50 posto rate, u buduće ona će ovisiti o indeksu razvijenosti. Tako građani koji planiraju kupnju stana ili kuće, a žive u razvijenim krajevima, mogu računati na mjesečnu subvenciju od 30 posto rate kredita, dok će onima u nerazvijenim krajevima država subvencionirati i do 51 posto rate kredita.