Nudi samo poskupljenja: Kako nam je Milan ukrao zdravstvo

U dvije godine, koliko Milan Kujundžić vodi Ministarstvo zdravstva, nije počeo ni jednu najavljenu zdravstvenu reformu. Umjesto da se rješava probleme u zdravstvu od javnosti pokušava sakriti imena ljudi koji kroje novi Zakon o pobačaju.

Liste čekanja sve su duže, liječnici nam odlaze, medicinske sestre su nam na izmaku snaga, hitna pomoć vapi za restrukturiranjem, ne vidi se nikakvo poboljšanje osim poskupljenja lijekova i najava poskupljenja zdravstvenog osiguranja, pa možemo reći da je Kujundžić zapravo Grinch koji nam je “ukrao zdravstvo”. Zlobnici bi rekli da postoji i objašnjenje zašto ne vidimo njegove poteze - jer izgleda da sve to radi tajno. Tako je do jučer imao i tajnu radnu skupinu koja će raditi na Zakonu o pobačaju. Pod pritiskom javnosti morao je objaviti imena članova.

Ovo je sastav Povjerenstva za evaluaciju zakonskih kriterija i iskustava država Europske unije koji se odnose na pravo prekida trudnoće: prof. dr. sc. Ante Čorušić, prof. dr. sc. Berivoj Mišković, dr. sc Tanja Turudić, prof. dr. sc. Marko Vulić, prof. dr.sc. Zdravka Poljaković, prof. dr. sc. Darko Marčinko, prof. dr. sc. Dinka Pavičić-Baldani, prof. dr.sc. Anica Čulo Margaletić, mr. sc. Mirna Erman-Vlahović i prof. dr. sc. Urelija Rodin. Ante Čorušić je izjavio kako je Zakon o abortusu na snazi od 1978., odnosno da je “donesen za vrijeme totalitarnog sustava i moderna hrvatska država ne može biti rob zakona donesenog za vrijeme komunističkog režima”.

'TO JE RUDARSKI POSAO' 'Za nula kuna': Ovo je 10 ljudi koji rade na Zakonu o pobačaju

- Mi to moramo promijeniti, uljuditi, poboljšati proceduru, a u interesu zdravlja žena, ali i u interesu te nerođene djece - rekao je Ćorušić prije tri godine dodajući kako je trećinu žena odgovorio od pobačaja.

'Oni rade rudarski posao'

Članica povjerenstva je i Anica Čulo Margaletić je profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Bila je u radnoj skupini koja je izradila Obiteljski zakon u kojem bračni par bez djece nije bio definiran kao obitelj i rado je viđena gošća na predavanjima udruge U ime obitelji.

U ministarstvu su pojasnili i koja je zadaća navedenih stručnjaka.

- Zadaća im je utvrditi iskustva država EU koja se odnose na pravo prekida trudnoće te svojom analizom olakšati izradu prijedloga stručne podloge za izradu zakonske regulative - navode u ministarstvu.

Kujundžić kaže kako su zadnjih godinu dana održali niz neformalnih sastanaka na tu temu.

- Riječ je o desetak ljudi koje nije bilo lako nagovoriti da za nula kuna rade vrlo težak znanstveni i etički posao, ali i vrlo teški i nezahvalni rudarski posao. Riječ je o uglednim liječnicima i profesorima medicinske, pravne i bioetičke struke - rekao je ministar. Podsjetio je da je Ustavni sud za njegovo donošenje dao rok do veljače 2019. godine.

- Osobno sam protiv abortusa, ali zabranama se ništa neće postići. Zakon treba omogućiti da se rodi što više začete djece, da majke imaju sigurnost, da će njihovo dijete imati pelenu, mlijeko, kruh, vrtić, školu, posao - rekao je ministar.

Pacijenti stagnaciju i nazadovanje u zdravstvu osjećaju svaki puta kad se naručuju na preglede. Na početku svojeg mandata ministar Kujundžić je glasno i jasno obećavao smanjenja lista čekanja, no dogodilo se baš suprotno. Za neke preglede i zahvate pacijenti sada dobivaju termin tek za dvije ili tri godine, a čak i djeca na neke životno važne preglede čekaju godinu dana. Primjerice, na pregled vida, koji bi trebalo obaviti što hitnije nakon što se uoči problem, jer problemi s vidom mogu biti podloga teških i ozbiljnih bolesti. Dakle, ne samo da se nije došlo ni do kakvih poboljšanja kad je riječ o listama čekanja nego je situacija lošija nego što je prije bila. Iako se već godinama govori o tome što bi trebalo učiniti da liste čekanja budu manje, Kujundžić ništa od toga nije sproveo u praksi.

'Bahati se jer nema rezultata'

Jedino opravdanje mu je da i u zapadnim zemljama postoje liste čekanja. Nakon slučaja smrti mladića u Zaprešiću u javnost je procurio dokument iz kojeg je vidljivo da je Kujundžić osobnom odlukom oduzeo bolnicama u Splitu, Zagrebu, Osijeku, Bjelovaru, Varaždinu, Sisku i Dubrovniku 26,5 milijuna kuna namijenjenih objedinjavanju hitnog bolničkog prijema koji bi znatno povećao skrb o pacijentima. Upravo ovaj nesretni slučaj pokazao je koliko je loša organizacija Hitne pomoći. Timovi u kojima su samo vozač i sestra (ili tehničar) vrlo su limitirani u svom radu, odnosno zakon im ne dopušta da u potpunosti provode proces oživljavanja. Smiju samo koristiti defibrilator, ali ne smiju davati medikamente, poput adrenalina.

MINISTAR NEUKUSA Kujundžić poručio Bagi: Ako ne vidite reforme, odite okulistu

No ministar Kujundžić, iako svjestan toga, nikad nije učinio ništa da se to riješi. Baš suprotno, ustvrdio je da nakon smrti mladića u Zaprešiću nema baš nikakve osnove za njegovu ostavku. 
Zbog nečinjenja prozvali su ga oporbeni saborski zastupnici. Pokušali su ga i smijeniti u Saboru, ali vladajući su ga spasili.
- I ptice na grani znaju da je zdravstveni sektor u ogromnim problemima, od listi čekanja do dugova zdravstva. Upozorili smo kao Most na ovo i Vladu i javnost tako da smo zatražili prije nekoliko mjeseci opoziv ministra zdravstva. Predložili smo više od 50 mjera kojima se može unaprijediti zdravstvo, a što je on propustio. Svi su nezadovoljni, a ne vidim da ministar Kujundžić nešto radi u rješavanju problema zdravstva osim što razumje da je zdravstvo u problemima - kaže nam Božo Petrov, kojeg je Kujundžić s Ines Strenjom Linić i Željkom Jovanovićem prijavio Liječničkoj komori tražeći da im oduzme licencije. Optužio ih je da sakupljaju političke bodove na mladiću koji je, čekajući Hitnu pomoć, preminuo u Zaprešiću. Povjerenstvo za etiku i deontologiju još se nije očitovalo.

Nedostaje 12.000 sestara


- Ministar nema niti jedan pozitivni rezultat u radu osim bahaćenja, koje je njegovo sredstvo obrane od loših rezultata. To pokazuje da se izgubio u svom neznanju i nesposobnosti te da predstavlja velik uteg premijeru Plenkoviću. On nije dostojan ministarske pozicije i najbolji potez za zdravstvo i premijera Plenkovića bio bi da on nije ministar - smatra Jovanović i dodaje kako je bolnički sustav financijski neodrživ. Ističe da je u samo šest mjeseci ove godine bolnički sektor ostvario manjak od 565 milijuna kuna. Ines Strenja Linić upozorila je kako je najbolji pokazatelj da nema liječnika to što se na javne natječaje za specijalizacije nitko ne javlja čak ni u Zagrebu i Rijeci. Napominje da u Hrvatskoj trenutačno nedostaje 12.000 medicinskih sestara te 3000 liječnika. Ona i Jovanović ne mogu mu zaboraviti izjavu “da nitko nije dovoljno bogat da liječi sve, da jedan svećenik u bolnici nekad vrijedi više od 20 doktora”.

Najveći propusti: Nema reformi, rastu dugovi i liste čekanja...

1. Loša organizacija Hitne pomoći, koja se, nažalost. Timovi samo s vozačima i sestrama limitirani su u radu. Ministar ništa ne radi da to promijeni. Ni nakon smrti mladića u Zaprešiću nije vidio razloga za ostavkom.

2. Ministar je ukinuo 26,5 mil. kn bolnicama za objedinjavanje hitnih prijema, kojim bi se znatno povećala skrb o pacijentima. Riječ je o novcu iz fondova EU. A upravo se Kujundžić javno hvalio ovime u sklopu reformi, pa i nakon što je uzeo novac.

3. Obećao je da će smanjiti liste čekanja, a one su se povećale. Za neke preglede i zahvate pacijenti sada dobivaju termin tek za dvije ili tri godine, a čak i djeca na neke životno važne preglede čekaju godinu dana. Kaže on da se “čeka i na zapadu”.

4. Reformi nema ni na vidiku, a kad novinari postave to pitanje, preporuči im pregled vida. U dvije godine, koliko je ministar, Kujundžić nije sustavno i metodično reformirao apsolutno ništa. Niti fiskalnu politiku zdravstva, niti metode funkcioniranja sustava, niti lošu preraspodjelu novca.

5. Medicinske sestre i tehničari jedan su od stupova zdravstvenog sustava, no rade u iznimno teškim uvjetima. Sestara je kronično premalo i debelo smo ispod europskog standarda. Liječnici nam odlaze, a ministar ništa nije učinio da ih stimulira i zadrži.