''Obranimo vanjske granice EU i pomozimo vladi Makedonije''

Slovenski premijer Miro Cerar izložio je u pismu čelnicima država članica Europske unije prijedlog za rješenje dugotrajne migrantske krize i smanjivanje nekontroliranog dolaska milijuna izbjeglica u Europu koji se očekuje na proljeće, a riječ je o zajedničkoj obrani kontinenta od ilegalnih migracija na vanjskim granicama i pomoći Makedoniji.

"Pozivam kolege iz drugih članica EU-a da nađemo zajedničko europsko rješenje za izbjegličku i migrantsku krizu, ali ne samo verbalno rješenje jer pred Europom čekaju milijuni migranata", kazao je Cerar, dodavši da nije riječ samo o sirijskim izbjeglicama nego i ekonomskim migrantima iz Afganistana, Iraka i sa sjevera Afrike.

Tu je zamisao Cerar prošlog tjedna u Berlinu iznio u razgovoru s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, a sad za nju traži i potporu ostalih europskih čelnika.

Cerar je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Ljubljani rekao da je potrebno uspostaviti kontrolu vanjske granice EU-a, odnosno kontrolu grčko-turske, ali i makedonsko-grčke granice, te predlaže da cijela EU u tom smislu pomogne makedonskoj vladi.

Bolja kontrola migracijskog vala na granicama Makedonije i Grčke suzbila bi dodatne nezakonite migracije, ali i potencijalne konflikte među državama u regiji, kazao je Cerar. Restrikcije koje uvedu Njemačka i Austrija uvest će i Slovenija na granici s Hrvatskom, no to bi moglo izazvati negativni domino-učinak i učinke na sigurnost na Balkanu koja je još uvijek krhka, ocijenio je Cerar, dodavši da je zato zajedničkim europskim naporima potrebno zaustaviti dolazak migranata na makedonsko-grčkoj granici.

Makedonija je nedavno počela graditi žičanu ogradu na granici prema Grčkoj, a isto je prije mjesec i pol dana učinila i Slovenija koja je na svojoj južnoj granici prema Hrvatskoj podigla već 155 kilometara ograde sa žilet-žicom.

Braneći odluku svoje vlade o postavljanju žičane ograde, Cerar je kazao da njegova vlada poručuje ne samo da je izbjeglički tok potrebno smanjivati, nego i da Slovenija ne misli postati "džep" za migrante, odnosno "hot spot" u slučaju da se granice država poput Austrije zatvore.

"Želim zajedničko europsko rješenje, ali ću kao predsjednik slovenske vlade učiniti sve što je potrebno kako Slovenija ne bi postala džep, odnosno hot-spot u kojemu će se zadržavati izbjeglice", kazao je Cerar.

Dodao je da su već poduzeti koraci kako bi se negativni učinci bodljikave žice smanjili, istaknuvši da se na pojedinim mjestima na ogradi postavljaju otvori, odnosno vrata, kako bi vlasnici zemlje mogli obrađivati svoja polja na drugoj strani granice.

Osim toga, po Cerarovim tvrdnjama, uvažena su i upozorenja ribolovnih i turističkih udruga te zaštitnika životinjskih prava pa su uz žicu postavljena upozorenja i otvori za prolaz životinja koje imaju zajednička staništa u Hrvatskoj i Sloveniji, kao što su ris, vuk, medvjed i slične životinje koje dnevno migriraju.

Erjavec: O priljevu migranata s Hrvatskom tek nakon uspostave nove vlade

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izrazio je u ponedjeljak u Bruxellesu skepsu u pogledu mogućnosti Hrvatske da, zbog procesa formiranja nove vlade, aktivno sudjeluje u regulaciji priljeva migranata, nakon što je Austrija najavila da će u srijedu donijeti nova rješenja za ulazak migranata u tu državu.

"Slovenija ne želi postati hot spot za migrante ako granice zatvore Njemačka i Austrija, a za smanjenje priljeva migranata je ključna suradnja država na balkanskoj ruti", kazao je Erjavec, koji se na rubu ministarskog sastanka u Bruxellesu odvojeno  sastao s austrijskim, grčkim i makedonskim ministrima vanjskih poslova.

"Od Hrvatske ne očekujemo ništa prije nego što se formira nova vlada. To je problem jer se sadašnja tehnička vlada na odlasku ne odaziva na sastanke o regulaciji migrantskog priljeva i ne želi se baviti tom problematikom", kazao je Erjavec.

On nije želio komentirati najave Austrije da će u srijedu odrediti nova pravila za ulazak migranata iz Slovenije i možda privremeno suspendirati schengenski režim prema Sloveniji.

Rekao je da je za te ocjene prerano, no da će Slovenija poduzeti sve mjere kako bi se zaštitila od mogućeg prevelikog broja migranata koji bi u tom slučaju ostali u Sloveniji.

Erjavec se složio s mišljenjem ministrice unutarnjih poslova Vesne Gjerkeš Žnidar da zajednička kontrola slovenske južne granice u koju bi bili uključeni pripadnici austrijske i njemačke policije, o kojoj se posljednjih dana špekuliralo, nije moguća ako se ne odvoji postupak kontrole izbjeglica od njihove registracije.

Gjerkeš Žnidar je izjavila kako bi migrante trebalo registrirati još na hrvatsko-srbijanskoj granici ili ranije jer bi u suprotnom zajednička granična kontrola slovensko-hrvatske granice s austrijskom i njemačkom policijom Sloveniju mogla dovesti u situaciju da postane hot spot za masu migranata, što je protivno njezinim interesima.