Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Obrazovanjem do jačih veza katoličanstva i judaizma...

I dalje postoje izazovi, ali je u zadnjih 25 godina zabilježen je velik napredak, rekao je izraelski veleposlanik Ilan Mor i dodao kako se moraju pronaći novi načini širenja ostavštine deklaracije mlađim generacijama

Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL

Vjerski i politički vrh u ponedjeljak je u Zagrebu konferencijom obilježio 25. obljetnicu diplomatskih veza Svete Stolice i Izraela, istaknuvši važnost obrazovanja za daljnje jačanje odnosa između Katoličke crkve i judaizma koji kroz povijest nisu uvijek bili prijateljski.  

Današnji odnosi između dviju religija temelje se na deklaraciji "Nostra Aetate" ("Naše vrijeme") iz 1965. godine, nastaloj na Drugom vatikanskom koncilu. U tom dokumentu, u kojem se govori o odnosu Crkve prema nekršćanskim religijama, odbacuje se kolektivna krivnja Židova za Kristovu smrt, osuđuje se antisemitizam te se govori o zajedničkoj duhovnoj baštini kršćana i Židova. 

Taj je dokument bio temelj za uspostavu diplomatskih odnosa Vatikana i Izraela prije 25 godina. 

Povodom obljetnice tog događaja, iznimno važnog za odnos Katoličke Crkve i judaizma, organizirana je konferencija na zagrebačkom Hrvatskom katoličkom sveučilištu.  

Kolektivna krivnja

Izraelski veleposlanik u Hrvatskoj Ilan Mor u uvodu konferencije rekao je kako je kolektivna krivnja "bila jedna od glavnih uzroka antisemitizma kroz povijest", istaknuvši kako nema sumnje da je Nostra Aetate nastala pod utjecajem užasa holokausta. 

Mor je rekao kako se današnji odnosi dviju religija temelje na međusobnom poštovanju, dijalogu i političkom legitimitetu. 

"I dalje postoje izazovi, ali je u zadnjih 25 godina zabilježen velik napredak", poručio je i dodao kako se moraju pronaći novi načini širenja ostavštine deklaracije mlađim generacijama. 

Citirao je papu Franju koji je rekao kako kršćanin ne može biti antisemit zbog židovskih korijena religije, pa je naglasio važnost obrazovanja kroz koje se može nastaviti "zajednička misija" širenja tolerancije i borbe protiv fanatizma.

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić kazao je da u Hrvatskoj postoji dragocjena zajednička baština dviju religija.  

"U Zagrebu i Hrvatskoj, ne previđajući bolnu prošlost i razne zaprjeke, postoji bogata baština, osobito duhovna i kulturološka, međuodnosa kršćanstva i židovstva na koju se treba vraćati, ponirati u dubinu i upoznavati nepoznato, ali i ispravljati iskrivljeno", rekao je Bozanić. 

Kazao je i kako ga osobito raduje prisutnost mladih kojima treba prenijeti poruku da "iskrena vjera, premda življena u različitosti, ne zatvara", nego povezuje. 

Židovi, starija braća

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković rekao je kako je pripadnost katoličanstvu "vrijednost koja je kroz stoljeća očuvala hrvatski narod i odredila njegov nacionalni identitet". Istodobno, Hrvatska u Izraelu vidi "istinskog prijatelja s kojim želi dalje razvijati partnerski odnos i svekoliku suradnju". 

Jandroković smatra kako Hrvatska i Izrael imaju mnoge sličnosti i dijele zajedničke vrijednosti i poručio da Hrvatska snažno podupire zajedničke duhovne korijene i humanističke vrijednosti Svete Stolice i Izraela.

"To je posebno važno istaknuti u ovom današnjem složenom trenutku globalnih promjena kada se ta zajednička baština i vrijednosti na kojima počivaju naša društva dovode u pitanje, pa čak i negiraju od mnogih ekstremno desnih ili lijevo-liberalnih aktera koji djeluju i u Hrvatskoj", rekao je Jandroković na konferenciji na koju su stigli i potpredsjednici Sabora Željko Reiner i Milijan Brkić, ministri Tomislav Ćorić i Dražen Bošnjaković, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, rektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras i drugi.

Apostolski nuncij u Hrvatskoj, nadbiskup Giorgio Lingua, poručio je kako je za daljnje osnaživanje odnosa između Svete Stolice i Izraela "potrebno vrijeme kako bi se izgradilo povjerenje", izrazivši nadu da će u tome pomoći i ova 25. obljetnica.

Naglasio je ulogu koju je za te odnose imao papa Ivan Pavao II. koji je odrastao uz mnoge pripadnike židovskog naroda te je svjedočio holokaustu. 

On je 1986. posjetio sinagogu u Rimu i time postao prvi katolički čelnik u gotovo dvije tisuće godina koji je posjetio neki židovski hram. Pritom je rekao kako su "Židovi starija braća Kršćanstva". 

Prvi papa modernog doba koji je posjetio Svetu Zemlju bio je papa Pavao VI. 1964. godine, no tada je izbjegavao koristiti riječ Izrael jer Vatikan još uvijek nije priznavao tu državu. Izrael, ali i Palestinske teritorije, potom su posjetili i Ivan Pavao II., Benedikt XVI. i aktualni papa Franjo. 

Na konferencija, koja se odvija pod pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, bit će predavanja na temu židovsko-katoličkih odnosa, s predavačima iz Vatikana, Hrvatske, Izraela i Austrije. 

Tema: Hrvatska

Možda vas zanima i ovo:
Message