Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Obvezni mirovinski fondovi zaradili su 36 milijardi kuna

Za mirovinsko osiguranje svi zaposleni svakog mjeseca izdvajaju 20 posto bruto plaće: od toga 15 posto odlazi u prvi stup koji posluje na temelju međugeneracijske solidarnosti, a preostalih pet posto ulažemo u drugi stup

Foto: Guliver/Shutterstock

Od kada su osnovani 2002. pa do danas, hrvatski obvezni mirovinski fondovi (OMF) zaradili su svojim članovima ukupno 36 milijardi kuna*. Ta zarada zajedno s uplatama mirovinskih doprinosa čini imovinu članova obveznih mirovinskih fondova – svih nas koji smo zaposleni. Prema mjesečnom izvješću HANFA-e za lipanj 2019., imovina pod njihovim upravljanjem vrijedila je ukupno 105,9 milijardi kuna. To je za gotovo osam milijardi kuna više nego krajem 2018. (98 milijardi kuna) i gotovo 14 milijardi kuna veća vrijednost imovine nego što je bila na kraju 2017. (92 milijarde kuna). 


Tih 36 milijardi kuna zarade nalazi se na našim osobnim računima u obveznim mirovinskim fondovima. Konkretno: ako ste zaposleni od 2002. i čitavo vrijeme primate prosječnu plaću (izvor: Državni zavod za statistiku) i uplaćujete obaveznih 5% u drugi mirovinski stup, u fond kategorije B, dosad ste uplatili 75.616,50 kuna, a na računu vam se nalazi 118.617,80 kuna. Vaša zarada – zahvaljujući kojoj će vaša mirovina biti veća – u ovom trenutku iznosi 43.001,30 kuna**.  
Obvezni mirovinski fondovi, poznatiji kao drugi stup, uvedeni su u hrvatski mirovinski sustav u sklopu mirovinske reforme 2002. Glavni cilj uvođenja drugog stupa bio je osigurati umirovljenicima u Hrvatskoj sigurnije i veće mirovine u budućnosti jer je utvrđeno da sustav međugeneracijske solidarnosti dugoročno nije održiv. U Hrvatskoj djeluju četiri obvezna mirovinska fonda: AZ, PBZ Croatia osiguranje, Erste Plavi i Raiffeisen. Sva četiri obvezna mirovinska fonda skupa danas imaju oko milijun i 940 tisuća članova, prema godišnjem izvješću Hanfe za 2018.


Za mirovinsko osiguranje svi zaposleni u Hrvatskoj svakog mjeseca izdvajaju 20 posto bruto plaće. Od tog iznosa, 15 posto mirovinskog doprinosa odlazi u državni Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) ili prvi stup koji posluje na temelju međugeneracijske solidarnosti. Preostalih pet posto ulažemo u drugi stup, u jedan od četiri obvezna mirovinska fonda. Zaposleni građani do sada su u obvezne mirovinske fondove kroz doprinose uplatili 76.4 milijarde kuna (Izvor: HANFA; Izvješće lipanj 2019). Postoji i treći stup, to je dobrovoljna mirovinska štednja koja, dakle, nije obvezna. 
Što obvezni mirovinski fondovi rade s novcem svojih članova? Kako bi zaradili i povećali vrijednost imovine koju su uplatili građani - fondovi ulažu taj novac. U 2018. fondovi su ulažući zaradili 1,1 milijardu kuna. Imovina se ulaže uglavnom u hrvatske državne obveznice. To su vrijednosni papiri koje izdaje Republika Hrvatska kada se zadužuje na tržištu. Ulagači u obveznice zarađuju od prinosa koje jamči država. Prema službenim podacima, 69,5 posto svih ulaganja mirovinskih fondova kategorije B bilo je u državne obveznice. Fondovi kategorije B slijednici su jedinstvenih obveznih mirovinskih fondova iz vremena osnivanja (kategorije A, B i C uvedene su 2014.) i imaju daleko najviše članova i imovine. Ulaganja u domaće državne obveznice najviše je doprinijelo spomenutoj zaradi fondova.


Zakonom je mirovinskim fondovima dopušteno ulagati i u dionice trgovačkih društava, bilo izravno ili preko investicijskih fondova. Za takva ulaganja propisana su im ograničenja. Obvezni mirovinski fondovi kategorije B (u kojima se nalazi većina građana) u dionice mogu uložiti najviše 40 posto svoje neto imovine. Propisivanjem takvog ulagačkog limita država je željela smanjiti rizičnost ulaganja imovine članova fondova jer dionice na tržištu mogu značajno varirati, dobiti ali i izgubiti na vrijednosti. Krajem prošle godine, u domaće dionice fondovi su imali uloženo 10,8 posto imovne. Za isplativo ulaganje u dionice treba pronaći kvalitetnu kompaniju koja ima potencijal rasta i koja će se zahvaljujući ulaganju dodatno poslovno razvijati. 
Najviše novca obvezni mirovinski fondovi uložili su do sada u dionice HT-a (oko 1,7 milijardi kuna), Ine (1,3 milijarde kuna) i Podravke (1,2 milijarde kuna). Među top deset kompanija u koje su ulagali još su Končar, Atlantic i Adris, ali i slovenska Krka. U proteklim godinama turizam je, kao najvažnija gospodarska grana, bio posebno zanimljiv investitorima. I mirovinski fondovi ulagali su najviše u turističke kompanije. Među najvećima su 2018. bila ulaganja u Jadran Crikvenica i Hotele Makarska, ukupno su mirovinski fondovi uložili oko 550 milijuna kuna. Ulažući u dionice domaćih kompanija, obvezni mirovinski fondovi izravno su uložili u hrvatsko gospodarstvo oko 10 milijardi kuna. 


Da je novac od uplaćenih doprinosa ležao na računima fondova, vrijednost imovine njihovih članova bila bi manja od uplaćenog iznosa jer bi inflacija umanjila tu vrijednost. Kada se kretalo u reformu, cilj je bio da dugoročni prinos fondova bude barem dva posto iznad stope inflacije. Prema podacima Hrvatske narodne banke, godišnja stopa inflacije je 0,9 posto. Prinos obveznih mirovinskih fondova varirao je kroz godine, ovisno o stanju na tržištu. Isplativost njihovih ulaganja treba promatrati dugoročno kao i u drugim državama. Realni prosječni prinos mirovinskih fondova kategorije B od osnivanja do danas iznosio je 5,62 posto godišnje (izvor: Hanfa). Realni prosječni prinos u rangu je mirovinskih fondova u Švicarskoj (5,1%) ili Finskoj (5,6%), a bolji od prinosa mirovinskih fondova u Austriji (3,3%), Njemačkoj (2,9%) ili Italiji (3,0%) (izvor: OECD). 


Sav novac na računima obveznih mirovinskih fondova – 76.4 milijarde kuna uplaćenih doprinosa* i 36 milijardi kuna ostvarene zarade* -  pripada članovima, građanima koji su uplaćivali mirovinske doprinose. Samo oni polažu pravo na taj novac. Dio njih već je otišao u mirovinu te im je do sada isplaćeno ukupno devet milijardi kuna. Imovina fondova i dalje raste jer je puno više uplata nego isplata članovima. Tijekom 2018., u drugi je stup uplaćeno 6,2 milijarde kuna mirovinskih doprinosa što je povećanje uplata za 9,5 posto u odnosu na godinu ranije. Isplate iz drugog stupa istovremeno su iznosile 1,1 milijardu kuna. Početak većih isplata mirovina iz drugog stupa očekuje se kroz nekoliko godina. 

*Izvor: Izračun društava za upravljanje OMF-ovima temeljem službenih podataka HANFA–e o uplatama i isplatama. Navedeni podaci informativnog su karaktera i ne predstavljaju jamstvo prinosa u budućnosti niti procjena, odnosno predviđanja dobiti. Uračunata je višekratna naknada.

**Izračun zarade na dan 30.06.2019. za građanina koji je bio član fonda MIREX-B od početka reforme (30.04.2002.) i cijelo vrijeme ima prosječnu hrvatsku bruto plaću (prema statističkim izvješćima o plaći DZS-a).

Tema: Promo sadržaj

Message