Obavijesti

News

Komentari 3

Od 1. siječnja niža Nacionalna referentna stopa za kredite

Od 1. siječnja niža Nacionalna referentna stopa za kredite
1

Od 1. siječnja ove godine u primjeni je niža Nacionalna referntna stopa (NRS) za kredite građanima, izvijestili su u ponedjeljak iz Hrvatske udruge banaka (HUB)...

VIDEO

Od 1. siječnja ove godine u primjeni je niža Nacionalna referntna stopa (NRS) za kredite građanima, izvijestili su u ponedjeljak iz Hrvatske udruge banaka (HUB), napominjući kako u sljedećih 12 do 18 mjeseci i dalje postoji prostor za njen pad.

"Od 1. siječnja 2017. u primjeni je nova Nacionalna referentna stopa prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora (NRS) koju dio banaka u Hrvatskoj koristi kao promjenjiv parametar na postojeće i nove kredite građanima", navodi se u priopćenju.

Prema posljednjem izračunu za treće tromjesečje 2016., vrijednosti novih stopa, koje vrijede od početka ove godine su 12M NRS1: 1,26 posto (HRK), 1,66 posto (EUR); 12M NRS2: 0,93 posto (HRK) 1,50 posto (EUR); 12M NRS3: 1,13 posto (HRK), 1,64 posto (EUR).

"Kod kredita banaka koje primjenjuju NRS kao varijabilni parametar kamatne stope na kredite građanima najnoviji pad Nacionalne referentne kamatne stope bit će vidljiv na ratama koje dospijevaju u veljači ove godine", ističu iz HUB-a.

Napominju kako se Nacionalna referentna kamatna stopa koristi u skladu sa člankom Zakona o potrošačkom kreditiranju.

S obzirom na to da u Hrvatskoj nije postojala adekvatna referentna kamatna stopa, koja bi u skladu s navedenim Zakonom mogla biti primjenjivana jednako kao i međunarodne referentne stope (EURIBOR, LIBOR), HUB je izračunava od 2012., koristeći isključivo javno objavljene podatke Hrvatske narodne banke.

NRS je ukupan iznos koji su banke isplatile kao kamate na depozite, podijeljen s prosječnim iznosom tih depozita, odnosno to je stopa "prosječnog troška financiranja" svedenog na godišnju razinu, kako bi se izrazio u postotnim poenima, navode iz HUB-a.

NRS se računa za razne valute, vrste depozita i rok – tromjesečni NRS je iznos isplaćen u tri mjeseca podijeljen s tromjesečnim prosječnim stanjem, a isto tako i šestomjesečni i dvanaestomjesečni.

To se označava kao 3M, 6M i 12M. Brojka iza NRS-a označava računa li se stopa gledajući samo depozite fizičkih osoba (NRS1), uz njih i depozite nefinancijskog sektora (NRS2), ili uključuje i depozite financijskog sektora (NRS3), odnosno depozite svih pravnih i fizičkih osoba.

Od početka primjene do danas NRS je kontinuirano u padu, ističu iz HUB-a te navode kako su kamatne stope na kredite u kojima je NRS promijenjiv parametar umanjene  u posljednje četiri godine između 1,77  i 1,15 postotna poena za kredite u kunama te između 1,65 i 1,38 postotnih poena za kredite u eurima.

Zanimljivo je da je od prve objave 12M NRS3 on svih petnaest puta padao, kako za kune, tako i za eure, ističu iz HUB-a.

"Iako je nemoguće točno prognozirati kretanje NRS-a u budućnosti, u sljedećih 12 do 18 mjeseci i dalje postoji prostor za njezino daljnje snižavanje, s obzirom na to da je isključivo ovisna o kretanju kamatnih stopa koje hrvatske banke plaćaju na depozite fizičkih i pravnih osoba, a ne direktno o inozemnim referentnim stopama (npr. EURIBOR-u)", zaključuje se u priopćenju HUB-a.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 3
VIDEO

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca
PETAK ČETRNAESTI

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca

U odnosu na taj sitan ženski (i muški) svijet, kojemu je hajka temeljni oblik borbe za bolji svijet, Marija Selak Raspudić je ispala velika faca. Koliko god mi o tome šutjeli

Heroji: Znali da im prijeti bolna smrt, ušli su ispod reaktora...
FELJTON: ČERNOBIL, 3. DIO

Heroji: Znali da im prijeti bolna smrt, ušli su ispod reaktora...

Hrabro su ušli ispod reaktora i ispustili vodu, ali i tamo su prošli pravu dramu jer su ostali bez svjetla. Iako su znali da riskiraju bolnu smrt od radijacije, otišli su i spasili svijet od još veće katastrofe...
Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.
FELJTON: ČERNOBIL, 4. DIO

Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.

Oni koji su bili izloženi manjim radijacijama umirali su u godinama nakon i to od akutnih bolesti ili od raka. Katastrofom u Černobilu pogođeni su milijuni ljudi koji su osjetili posljedice izloženosti zračenju