Epidemiolog o onima koji ne vjeruju u koronu: Zdravstveni sustav će se brinuti i o njima...

Epidemiolog Kolarić: Bliže smo crnom scenariju nego prije mjesec dana

U četiri dana rujna imamo više od 1000 novooboljelih. Nakon jučerašnjeg rekorda, danas imamo 334 novozaraženih. O epidemiološkoj situaciji u Dnevniku Nove TV govorio je epidemiolog Branko Kolarić.

"Već dva tjedna bilježimo veći broj zaraženih i brže širenje epidemije", kazao je epidemiolog Branko Kolarić te dodao kako se radi sve kako bi se sačuvao zdravstveni sustav jer opasnost nije toliko što će ljudi biti teško bolesni, nego što neće moći dobiti zdravstvenu skrb ako se odjednom zarazi velik broj ljudi jer bi se moglo dogoditi da kapaciteti budu popunjeni.

U ponedjeljak počinje škola, učenici iz A i B razreda neće se moći družiti na odmoru no moći će zajedno ići kući, trenirati primjerice nogomet ili igrati se na igralištu... Epidemiolog kaže da se mjere mogu propisati samo za škole te će roditelji morati preuzeti odgovornost i razgovarati sa djecom kako bi se smanjio socijalni kontakt.

Prema trenutnom ponašanju bliži smo crnom scenariju nego što smo to bili prije mjesec dana, rekao je Kolarić koji kaže da će nam jesen biti onakva kakvu si sami iskrojimo. "Ovisi kako ćemo se pridržavati mjera. Ako ih se ne budemo pridržavali može biti crni scenarij", rekao je.

Razgovaralo se danas na stožeru i o strategiji za domove za starije, Kolarić kaže da neće ostati zaključani do proljeća, ali ističe kako je "poznato da stariji u institucijama imaju lošije kliničke slike od onih koji nisu u institucijama".

"Ne možemo izolirano štititi domove", kaže epidemiolog i dodaje kako epidemiološke mjere distance, higijene i nošenja maske nisu toliko komplicirane i svi bismo ih se trebali pridržavati.

Komentirao one koje ne vjeruju u koronu i poslao poruku onima koji idu na prosvjed
Značajan je broj ljudi koji ne vjeruju u koronu, sutra je najavljen i veliki prosvjed, a epidemiolog poručuje i onima koji ne vjeruju u koronavirus da će dobiti zdravstvenu skrb ako se zaraze, i ako bude mjesta u bolnicama.

"Žao mi je to čuti, postoje svakakvi ljudi, neki vjeruju da je Zemlja ravna ploča. Zdravstveni sustav će skrbiti i za one koji ne vjeruju u koronu ako dobiju virus i ako bude mjesta u sustavu", kazao je.

Poslao je i onima koji planiraju ići na prosvjed protiv mjera i Stožera.

"Preporučam im da se ne okupljaju u velikim skupovima, ali ako to već učine da 14 dana izbjegavaju starije i osjetljive članove društva", zaključio je Kolarić.

WHO preporuča kortikosteroide za pacijente s težim oblikom Covida-19

- Svjetska zdravstvena organizacija preporuča "sustavno korištenje kortikosteroidda kod pacijenata s težim ili kritičnim oblikom Covida-19", nakon istraživanja koja pokazuju da ti lijekovi smanjuju smrtnost u tih bolesnika, pokazuju smjernice objavljene u petak u medicinskom časopisu BMJ-u.

U tom se dokumentu iznose preporuke koje je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u srijedu objavila na svojoj mrežnoj stranici, nakon objavljivanja niza studija u američkom medicinskom časopisu Jami koje potvrđuju djelotvornost tih lijekova.

"Preporučamo sustavnu uporabu kortikosteroida (...) za liječenje pacijenata s težim ili kritičnim oblikom Covida-19", piše stručni panel koji ima mandat WHO-a.

Naprotiv, "preporučamo da se kortikosteroidi ne primjenjuju u liječenju pacijenata koji nisu teško oboljeli", dodaje, istaknuvši da se to ne odnosi na pacijente koji su uzimali te lijekove iz drugih razloga, a ne zbog Covida-19.

Istraživanje objavljeno u Jami dolazi do zaključka da je smrtnost pacijenata s teškim oblikom Covida-19 prosječno manja za 21 posto nakon 28 dana uzimanja lijeka.

Kortikosteroidi su jedini lijek koji je pokazao znatan učinak u smanjenju smrtnosti kod oboljelih od Covida-19.

Prvi pozitivan rezultat objavili su 16. lipnja istraživači koji su sudjelovali u velikom britanskom kliničkom ispitivanju Recovery u vezi s jednim od tih lijekova, deskametazonom (iscrpni rezultati objavljeni su 17. srpnja u američkom časopisu New England Journal of Medicine).

Taj je zaključak u srijedu potkrijepilo sedam studija kojima je bilo obuhvaćeno 1703 pacijenta a koje je koordinirao WHO i objavila Jama. Ti se rezultati ne odnose samo na deksametazon, nego i na druge lijekove skupine kortikosteroida kao što su hidrokortizon i metilprednizolon.

Kortikosteroidi "nisu skupi, jednostavni su za uzimanje i dostupni su svuda u svijetu", dodaju stručnjaci koje je imenovao WHO.

Ova vrsta lijeka ne djeluje izravno na koronavirus, nego na upalu koju on uzrokuje kod teško bolesnih pacijenata.

kortikosteroidi se često primjenjuju kod astme, upalnih bolesti (primjerice reumatoidnog artritisa), kod autoimunih bolesti ili kao supresiv jer smanjuje reakciju imunosnog sustava.

Unatoč pozitivnim rezultatima, "postoje nesigurnosti", ističu stručnjaci. Među njima je "dugotrajan učinak" njihove sustavne uporabe ili pak utjecaj na imunosni sustav pacijenata koji mogu biti izloženi riziku obolijevanja od drugih infekcija.

Američki institut: koronavirus bi do siječnja mogao ubiti 410.000 Amerikanaca

Do kraja godine bi u SAD-u moglo umrijeti 410.000 ljudi, više nego dvostruko od trenutnog broja mrtvih, a u prosincu bi u toj zemlji moglo umirati do 3000 ljudi dnevno, objavio je u petak američki Institut za procjene u zdravstvu (IHME) sa Sveučilišta Washington. 

Mrtvih bi moglo biti do 30 posto manje kada bi više Amerikanaca nosilo maske prema preporukama epidemiologa, naveo je IHME.

"Očekujemo da bi dnevna stopa smrtnosti u SAD-u, zbog promjene vremena i opuštanja javnosti, mogla dosegnuti oko 3000 mrtvih dnevno u prosincu", objavio je institut, neovisni istraživački centar, u svojoj ažuriranoj prognozi.

Trenutno u SAD-u umire oko 850 ljudi dnevno. 

"Do 1. siječnja očekuje se 410.000 mrtvih, odnosno 225.000 mrtvih od ovog trenutka do kraja godine", navodi IHME. 

U ranijem izvješću prognozirali su 317.697 mrtvih do 1. prosinca.

U svijetu bi se broj mrtvih mogao utrostručiti na 2,8 milijuna do 1. siječnja 2021.

SAD, treća najveća populacija u svijetu, predvodi s više od 186.000 mrtvih i 6,1 milijuna zaraženih koronavirusom.

Ranije prognoze instituta bile su u suprotnosti s izjavama predsjednika Donalda Trumpa da će koronavirus nestati. Broj smrtnih slučajeva nadmašio je neke prognoze IHME-a koje se redovito ažuriraju.

Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti objavljuju prognoze samo četiri tjedna unaprijed. Prema posljednjoj procjeni do 26. rujna će umrijeti između 200.000 i 211.000 ljudi.

"Veće nošenje maski, na razinama koje su viđene u Singapuru, moglo bi smanjiti kumulativni broj smrtnih slučajeva na 288.000, odnosno spasilo bi se 122.000 života u odnosu na referentni scenarij", dodaje IHME. 

"Uporaba maski nastavlja opadati od vrhunca nošenja početkom kolovoza. Pad je primjetan na Srednjem zapadu, uključujući u Illinoisu i Iowi koji bilježe porast slučajeva", navodi se u izvješću.

Iako je broj zaraza pao s oko 70.000 na oko 45.000 dnevno, covid-19 je drugi najčešći uzrok smrti u SAD-u. Više ih umire samo od srčanih bolesti, navodi IHME. 

U Francuskoj rekordnih 8975 novozaraženih

Francuske zdravstvene vlasti su izvijestile da su u petak zabilježile 8975 novih slučajeva zaraze covidom-19, što je dnevni rekord broja novozaraženih otkako se koronavirusom počeo širiti Francuskom krajem zime.

Broje oboljelih od covida-19 u bolnicama, iako još uvijek znatno ispod rekordnih 32 292 od 14. travnja, raste šesti dan za redom i sada ih je 4671.

Od covida-19 je u Francuskoj do sada umrlo 30 686 osoba a zabilježeno je ukupno 309 156 slučajeva zaraze..

EU se zauzima za zajednička mjerila u ograničavanju putovanja

 Europska komisija pokušava uvesti reda u nered koji vlada u vezi s ograničenjima putovanja koje je Europska unija uvela u borbi s pandemijom i utvrditi zajednička mjerila u definiranju rizičnih područja, izraditi zemljovide u tri boje i poboljšati informiranje.

Europska izvršna vlast u petak je iznijela prijedlog preporuka radi koordiniranja tih kakofoničnih mjera u vrijeme početka školske godine i povratka s ljetovanja. O njemu će se još raspravljati "kako bi se mogao prihvatiti u sljedećim tjednima" unutar 27 zemalja koje su ovog tjedna počele složene razgovore o toj temi koja dira u posebna nacionalna prava.

Neke zemlje, poput Francuske, nisu uvele nikakva ograničenja putnicima koji dolaze iz drugih zemalja EU-a.

Naprotiv, Madžarska je do kraja rujna zatvorila granicu za sve koji nemaju prebivalište, uz iznimku turista zemalja Višegradske skupine (Češka, Slovačka, Poljska), zbog čega joj je Komisija uputila pismo upozorenja.

Druge zemlje traže testiranje ili karantenu, gdjekad i oboje, za povratnike s područja koje ocjenjuju rizičnima.

Belgija, gdje je sjedište većine europskih ustanova, rizičnima ocjenjuje mnoge francuske departmane i grad Pariz, ali i gotovo čitavu Španjolsku, koje označava crvenom bojom. Uvrštavanje na popis rizičnih zemalja, koji priprema skupina znanstvenika, znači da se povratnici s tih područja obvezno moraju testirati i ići u dvotjednu karantenu.

I Njemačka je uvrstila Pariz na popis rizičnih područja.

Takvo šarenilo, s promjenama uputa koje se ponekad donose bez prethodne najave, "zbunjuje građane", istaknula je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u videoporuci. "Moramo jamčiti veću jasnoću i predvidljivost", istaknula je.

Širenje pandemije, koja je europska gospodarstva gurnula u krizu, potaknulo je u ožujku val zatvaranja granica u EU-u i u Schengenskom prostoru, prijeteći slobodi kretanja, jednoj od glavnih stečevina europskog projekta.

Nakon djelomičnog ukidanja ograničenja početkom ljeta, porast broja zaraženih na nekim područjima doveo je do ponovnog uvođenja mjera.

Budući da zemlje primjenjuju različita mjerila za uvođenje ograničenja putovanja na neko područje, europsko izvršno tijelo predlaže da se sve klasifikacije temelje na trima razlozima: broju novozaraženih Covidom-19 na 100.000 stanovnika u dvotjednom razdoblju, na postotku pozitivnih testova od ukupnog broja testova napravljenih u sedmodnevnom razdoblju i na broju testova napravljenih na 100.000 stanovnika u sedmodnevnom razdoblju.

Komisija predlaže da Europski institut za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) svaki tjedan objavljuje zemljopisnu kartu Europe označavajući područja trima bojama (zelenom, narančastom i crvenom), ovisno o vrijednostima i da se podatci prikupljaju na regionalnoj razini.

Tako bi se crvenom bojom označavala područja gdje je broj novozaraženih Covidom-19 veći od 50 u dvotjednom razdoblju a postotak pozitivnih testova jednak ili veći od 3 posto, ili gdje ukupan broj zaraženih veći od 150 na 100.000 ljudi u dva tjedna. Područja za koja informacije nedostaju ili imaju broj testova koji se ocjenjuje nedovoljnim, bila bi "siva". Samo za ta područja restrikcije bi mogle biti obvezne. 

"Na zemljama članicama je da odluče kakve će mjere donijeti", dodao je povjerenik za pravosuđe Didier Reynders na tiskovnoj konferenciji.

No "mi mislimo da se nijednom građaninu Unije ne bi smio uskratiti ulazak u neku europsku zemlju", rekla je Ursula von der Leyen. "Umjesto toga, preporučamo vladama da primjenjuju testiranje ili karantenu. Testiranje bi trebalo biti prva opcija".

Veleposlanici zemalja EU-a dogovorili su se na sastanku u srijedu da moraju djelovati koordinirano. No neke europske zemlje misle da su preporuke Komisije preambiciozne.

Mađarski premijer Viktor Orban glatko je odbio kritiku EK-a zbog zatvaranja svojih granica.