Odluka o 9 godina osnovne škole bila je potpuni promašaj

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Prije 11 godina u BiH je zaživjela reforma školstva kojom je uvedena devetogodišnja osnovna škola. Sada iz ove perspektive mogu reći: Bolje da nikada i nije. Trenutačni sustav treba zaključati u arhiv i pokazivati kao primjer na čemu obrazovanje ne treba zasnivati, zaključak je Namira Ibrahimovića, nastavnika bosanskog jezika i književnosti u Osnovnoj školi “Safvet-beg Bašagić” u Sarajevu. Plan za devetogodišnje obrazovanje potrebno je ponovno ispisati iz temelja - na osnovi dogovorenih ciljeva i ishoda učenja, te iskustva i jedino tada bi društvo imalo koristi od njega.

- Možda je netko 2003. pa i 2004. pomislio da će nešto od reformirane osnovne škole biti. Ali 2005. godine u to da u reformi ima ičega novog (osim jedne godine više za učenike u osnovnoškolskim zidinama) više nisu vjerovali čak ni idejni tvorci (još se do danas ne zna tko su oni). Naime, na početku reforma se provodila trojako (u Bosni i Hercegovini BiH obrazovanje je u nadležnosti entiteta i kantona – državne institucije nemaju nikakvu nadležnost). U RS-u su samo promijenili broj odjeljenja u FBiH su komplicirali, krenuli ispočetka i došli na isto – formalno jesu napravili novi nastavni plan i program, ali je sadržajno to bio program osmogodišnje osnovne škole . Dobili smo istu, a skuplju osnovnu školu. Reforma osnovnoškolskog obrazovanja ne može se nazvati reformom – sve je ostalo u skladu s ranijim obrazovnim sustavom: nejasni ciljevi, nepostojeći ishodi, gomile lekcija, nepovezanost sadržaja među predmetima u istom razredu, neprilagođenost programa uzrastu, otuđenost od promjena u suvremenom svijetu... Bosna i Hercegovina je imala zaista jedinstvenu priliku (jer ne mijenja se obrazovni sustav baš svake godine) i nije je iskoristila - komentira Ibrahimović. Suštinski, nastavlja, nije važno koliko osnovna škola traje, ako je kreirana fleksibilno, ako je osigurana edukacija nastavnika, ako su “nastavnički fakulteti” povezani sa školama, ako je to škola koja nudi upotrebu stečenih znanja, pomaže đacima da razvijaju kreativnost.

- U Bosni i Hercegovini to nije slučaj – škola je još mjesto ideologizacije, okoštalih nastavnih metoda i miljama daleko od đačkih potreba i interesa. Ministarstvo za nauku obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo uradila je analizu NPP-a devetogodišnjeg obrazovanja. Među ostalim, zaključci su kako nastavni plan i program nije usmjeren na dijete nego polazi od unaprijed zadanih sadržaja, programi su zadržali svoju preskriptivnu funkciju; znanja i vještine iz jednog područja ne koriste se u drugima, čime se onemogućava smisleno učenje i sposobnost primjene znanja u drugom kontekstu. Zapravo, NPP u formi jedinstvenog dokumenta ne postoji, on je više zbir predmetnih silabusa - kaže Ibrahimović. Slično razmišlja i nastavnik arapskog Saudin Sivro, predsjednik jednog od obrazovnih sindikata u BiH.

- Djeca su jedino izgubila godinu života. Reformom nismo dobili niti rasterećenje niti digitalizaciju, što je bio cilj. Nismo ostvarili niti ono ključno - probudili kreativnost djece, da stvaraju... Nadam se da će se dobro razmisliti i vratiti osmogodišnji program. Također, u cijeloj državi nije usklađen takav program što je također problem - smatra Sivro. S programom nisu zadovoljni ni roditelji.

- Moja je kći pošla ove godine u prvi razred i njoj je dosadno jer su u vrtiću učili mnogo više, pisanje su već svladali s tetom – rekla je jedan od nezadovoljnih majki u Mostaru. Vlasti pak smatraju kako sustavu ništa ne nedostaje. Vlast smatra kako takve tvrdnje nikako ne stoje jer u konačnici, roditelji nisu kompetentni kritizirati sustav. No, tko onda jest, s obzirom na to da i nastavnici nisu naklonjeni takvom sustavu. Iako u susjednoj državi ovakav plan i program nailazi na oštre kritike devetogodišnja osnovna škola u planu je za novi kurikulum koji će se uvesti u hrvatske škole, najvjerojatnije 2017./2018. godine. Na njemu radi ekspertna skupina kojoj je na čelu Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja, a u koji će se uključiti još 300 nastavnika, ljudi koji su upoznati sa svakodnevnim problemima na terenu. Ipak, Jokić ističe kako to nikako ne smije bit samo kozmetička promjena postojećih nastavnih programa nego korjenita reforma.

- Mislim da fraze ‘rasterećenje’, ‘olakšavanje školske torbe’ i ‘izbacivanje dijela gradiva’ ne mogu osigurati kvalitativni pomak hrvatskom obrazovanju. Ovdje je riječ o tome da promijenimo što se i kako uči, kako vrednuje, kako ocjenjuje. Riječ je o vrlo složenoj transformaciji koja će trajati više godina.

U međuvremenu potrebno je promijeniti kurikulume i sustav vrednovanja i ocjenjivanja u postojećoj osmogodišnjoj osnovnoj školi i postojećem srednjoškolskom obrazovanju. Taj naš rad će poslužiti kao osnova za izradu kurikuluma u devetogodišnjoj školi. Kao skupina zauzeli smo jasan stav da ne bi trebalo uvoditi nove obvezne predmete u osnovnoj školi te da će se intenzivno raditi na povećanju ponude izbornih predmeta u osnovnoj školi i povećanju izbornosti u gimnazijskom obrazovanju. Osnovni razlog za to je učenička i roditeljska perspektiva - objasnio je na predstavljaju radne skupine koja će iznjedriti novi kurikulum. Većina stručnjaka podržava ideje, ali ističe: Kako i mi za 10-ak godina ne bi reformu proglasili promašajem, svakako je važno da promjena ne ostane samo na papiru nego da uđe u sve pore sustava.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.