Odvjetnik Ljubo Pavasović Visković ocijenio je kako novi prijedlog kaznenog djela donosi više problema nego što ih može riješiti jer su mu ''motivi pogrešni''. Komentirao je i navode da se novim prijedlogom zakona želi spriječiti ''curenje informacija''
Vladin prijedlog novog kaznenog djela neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje novi je udar na slobodu medija i na pravo javnosti na informacije od javnog interesa, rečeno je u ponedjeljak na okruglom stolu HND-a i Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo.
Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Hrvoje Zovko ponovio je ocjenu da je predloženo novo kazneno djelo ''zakon opasnih namjera'' kao i da je inicijativa za uvođenje novog kaznenog djela krenula iz političkog vrha početkom ove godine, nakon što su objavljeni transkripti razgovora u slučaju Josipe Rimac, u kojima su spomenuti visoki dužnosnici vladajuće stranke.
Tada su se i u transkriptima pojavili i inicijali AP. a premijer Andrej Plenković najavio kako će se sankcionirati curenje''informacija, kazao je Zovko
''Zakon šutnje koji Vlada RH želi uvesti pokušaj je discipliniranja novinarske profesije. Krajnji cilj je spriječiti objavljivanje informacija od javnog interesa koje mogu štetiti politici i vladajućima. HND će se žestoko suprotstaviti ovakvom zakonskom prijedlogu'' kazao je.
Dodao je i kako je prijedlog novog zakona usmjeren isključivo protiv novinara reagirajući tako i na izjavu ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice koji je odbacio sumnje da će novinari ,slijedom izmjena Kaznenog zakona, biti sankcionirani zbog neovlaštenog odavanja sadržaja dokaznih i izvidnih radnji.
Predsjednica Europske federacije novinara (EFJ) Maja Sever kazala je kako nove zakonske odredbe ''odnose'' medijske slobode.
''Predložene izmjene kaznenog zakona novi su udar na medijske slobode, ali i novi udar na pravo građana da znaju. Ne govorimo samo o novinarima, nego i građanima koji imaju pravo znati i da se u nekim istragama spominje AP'', kazala je Sever.
Dodala je i kako novi prijedlog zakona treba promatrati i u kontekstu kada premijer zaključuje ''da će se promijeniti zakon kako se ne bi nanosila politička šteta'' te da to predstavlja udar na novinare, novinarske izvore i zviždače zaključivši i da ''moramo braniti pravo da informacije cure''.
Sudac Vrhovnog suda Damir Kos ocijenio je nove zakone kao apsolutni napad na medije i pokušaj ograničavanja njihova rada.
''Ovo je jedna u nizu zakonskih odredaba kojima Vlada forsira nešto što u nekom trenutku ne može sama riješiti. Mislim da su dobar dio tih zakonskih odredaba promašene te da je ovo jedan od primjera lošeg pisanja zakona'', kazao je Kos.
Ocijenio je i kako u predloženom kaznenom djelu nije propisano da su novinari izrijekom isključeni od mogućnosti odgovornosti za kazneno djelo ''otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje'' jer dovoljno je da pitaju tužitelja, branitelja ili osumnjičenika o nekom detalju istrage pa da budu proglašeni, ako ništa drugo, poticateljima na kazneno djelo.
Odvjetnik Ljubo Pavasović Visković ocijenio je kako novi prijedlog kaznenog djela donosi više problema nego što ih može riješiti jer su mu ''motivi pogrešni''. Komentirao je i navode da se novim prijedlogom zakona želi spriječiti ''curenje informacija''.
''To je javno deklarirani cilj. Međutim, informacije su i dosad curile,. a to će se događati i dalje. Ovo je zakon koji će unijeti zbrku'', kazao je Pavasović Visković.
Profesorice Pravnog fakulteta u Zagrebu Zlata Đurđević i Elizabeta Ivičević Karas govorile su o različitim aspektima tajnosti istrage i curenja informacija, a profesor Pravnog fakulteta u Rijeci Igor Martinović ocijenio je prijedlog novog kaznenog djela nepotrebnim i štetnim i to ne samo za novinare, nego i za javni interes.
Predsjednik Zbora sudskih izvjestitelja HND-a i novinar Jutarnjeg lista Dušan Miljuš govorio je o svojim iskustvima vezanim uz ''curenje'' informacija, ali i prijeteće mogućnosti da novinari i šira javnost neće ''imati uvid u spis'', odnosno - neće moći pisati o istragama ' sve do pravomoćnosti neke presude.
