Ona je bila najluđa čuvarica Auschwitza: Zvali su je 'Hijena'

Pokrajinski sud u Hamburgu osudio je bivšeg pripadnika SS-a i čuvara u logoru Stutthof pored Gdanjska na dvije godine zatvora uvjetno, objavio je sud u četvrtak.

Sud 93-godišnjeg Brunu Deya smatra odgovornim za pružanje pomoći u ubojstvu u 5.232 slučaja. Suđenje je vođeno prema zakonima za malodobnike jer je Dey u vrijeme počinjenja kaznenog djela imao 17 godina.

"Kako ste se mogli naviknuti na taj užas?", upitala je predsjednica sudskog vijeća Anne Meier-Goering optuženog.

Tijekom suđenja Dey je objasnio da je završio kao čuvar u logoru zato što zbog srčane mane nije mogao biti poslan na front te da je "samo izvršavao naređenja".

Na suđenju je svoj iskaz dalo i 35 preživjelih logora Stutthof koji su svjedočili o strahotama u relativno nepoznatom koncentracijskom logoru kroz koji je, prema nekim procjenama, prošlo preko 100.000 zatočenika od kojih je 65.000 tamo i ubijeno.

Prema informacijama Središnjeg ureda za rasvjetljavanje zločina počinjenih tijekom nacionalsocijalističke vladavine u Ludwigsburgu, trenutno se vodi 14 istražnih postupaka zbog zločina u koncentracijskim logorima.

Dey je dolijao pravdi više od 75 godina nakon stravičnih zločina. Među čuvarima logora je bilo i žena.

Premlaćivala, mučila, ubijala

One nisu bile toliko eksponirane nakon rata, ali to ne znači da nisu bile manje okrutne. Neke od njih izazivale su čak i veći strah od ostalih čuvara, a od oko 37 tisuća čuvara koji su aktivno sudjelovali u premlaćivanju, mučenju i ubijanju logoraša bilo je oko deset posto žena.

Većina njih nije pobjegla pravdi, pa su pogubljene nakon rata kao ratne zločinke, a jedna od najgorih bila je Irma Grese, čuvarica u logorima Auschwitz i Bergen-Belsen. Zvali su je "Hijena", a ponekad i "Lijepa zvijer", a nadimak je zaradila zbog brutalnih metoda koje je primjenjivala na logorašima. Svjedoci su na suđenju ispričali kako je ljude znala tući dok ne bi pali mrtvi.

Njene do sad neobjavljene fotografije pronađene su u arhivi povijesnog materijala kojeg je sastavio britanski odvjetnik Leo Genn, dok je 1945. radio kao pomoćni tužitelj na suđenju u Luneburgu - preteči Nuremberških suđenja.

Arhiv je prodan prije tri godine za 5.500 funti što je oko 45.000 kuna.

Nicholas Toovey iz Toovey Auction House u Washingtonu, Sussex, izjavio je za Daily Mail: "Veliki dio vrijednosti veza je s Leom Gennom, čuvenim kazališnim i filmskim glumcem, bivšim pomoćnim tužiteljem na suđenju za Belsen. To uključuje osobne stvari, kao što su njegove oznake identiteta, ali još važnije su njegove kopije potpisanih izjava svjedoka i bilješke tijekom suđenja. Arhiv obuhvaća izjave svjedoka iz logora, ali i čuvara, otkrivajući strahote otkrivene iza zatvorenih vrata, od kojih svijet tada nije bio svjestan."

Irmin "zaštitni znak" bilo je bičevanje kožnim bičem. Logoraše bi mlatila po goloj koži dok ne bi popucala, opisao je nedavno History Today.

Grese je bila i prilično poremećena. Dolazila je iz obitelji koja je imala povijest duševnih bolesti. Majka joj se ubila i to tako što je popila kiselinu, nakon što je doznala da ju suprug vara sa sobaricom.

Kako nije bila baš inteligentna, sa 14 godina je napustila školu, gdje je često bila izložena maltretiranju druge djece i učlanila se u nacističku mladež "Ligu njemačkih djevojaka".

Vrlo brzo se svidjela vođama, pa je 1942. postala čuvar u Auschwitzu. Bila je poznata po tome da je, nakon što bi izbičevala zatvorenike, voljela mastrubirati dok bi ih liječnici previjali od ozljeda koje im je zadala.

Osim toga, u logoru je imala i brojne ljubavne afere sa stražarima. U jednoj od tih afera ostala je trudna, ali natjerala jednog logoraša, koji je inače bio liječnik, da obavi abortus.

O Irmi su na suđenju nakon rata svjedočili brojni bivši logoraši, koji su ispričali kako je na njih znala puštati svoje agresivne i izgladnjele pse. Irma Grese je osuđena na smrt vješanjem, a njezino je suđenje trajalo 53 dana.