'Oni koji dođu na Hitnu, a nisu hitni morat će platiti 150 kuna'

Oni koji nisu hitni slučajevi, a inzistiraju na ih na hitnom bolničkom prijemu pregleda liječnik morat će platiti 150 kuna, jedna je od mjera reforme Hitne pomoći. Ministar zdravstva Dario Nakić nakon sjednice Vlade pojasnio kako bi to ubuduće trebalo izgledati. 

Naime, pacijenti će se prvo trebati javiti svom liječniku obiteljske medicine, a ako on ne radi mogu otići u izvanbolničku hitnu. Prije odlaska na Hitni bolnički prijem pacijenti uvijek će prethodno trebati nazvati 194, a zdravstveni djelatnici odnosno liječnici ili educirane medicinske sestre po skali pitanja tzv. Norveškoj skali odredit će jesu li oni hitni slučajevi ili nisu te ih uputiti kako trebaju postupati. 

Bolesni moraju na vrijeme dobiti uslugu

- Ako netko zaobiđe sve te mogućnosti i neovisno o tome oduči ipak doći na hitni bolnički prijem, tamo će mu trijažu napraviti za to educirana medicinska sestra. One će po toj skali procijeniti jesu l pacijenti hitni prvi, drugi ili treći stupanj trijaže. Oni će u to slučaju najnormalnije biti pregledani u hitnom prijemu. Ukoliko nisu hitni odnosno ako se radi o četvrtom ili petom stupnju tada će sestra uputiti da ne čekaju na tom hitnom prijemu kako se ne bi stvarale nepotrebne gužve te ih uputiti da se jave svom liječniku ili u izvanbolničku Hitnu. Ako će pacijent unatoč tome što nisu hitni slučajevi inzistirati da ih se pregleda na hitnom bolničkom prijemu naš prijedlog će biti da se plati 150 kuna - rekao je Nakić. 

U slučaju da pacijentu, koji inzistirao na pregledu i nije hitan slučaj, liječnik odredi terapiju ili primi infuziju ta će se naknada prepoloviti. 

- U tom slučaju pacijenti će trebati platiti 70 kuna. Ovime želimo da ljudi, koji su stvarno bolesni i koji su stvarno hitni slučajevi, na vrijeme dobiju uslugu, a ne da čovjek koji ima infarkt čeka 10 sati na pregled, jer onda ugrožavamo tog čovjeka - poručio je Nakić. 

Na pitanje koje će biti posljednice ako pacijentu kojem je kod kuće pozlilo, zdravstveni djelatnik prema Norveškoj skali utvrdi da nije hitan slučaj, a on nakon toga umre u krevetu uzvratio je da su to teorijska pitanja: 

- Poznajete li i jednu zemlju koja ima bolje razrađen sustav od ove za hitne pacijente, to mi recite? Što će se dogoditi ako prelazite cestu i udari vas auto. Hoćete li zatvoriti cestu? Jesmo li napravili i poduzeli sve u sustavu za najbolju sigurnost naših građana? Jesmo i to je ono što je važno - izjavio je. 

'Privatnici će se natjectai s HZZO-om'

Po pitanju dopunskog zdravstvenog osiguranja, postavilo se pitanje boji li se ministar da će mladi ljudi iz HZZO-a prelaziti privatnim osiguravateljima te može li to narušiti sustav Nakić je odgovorio da se "ne boji". 

Podsjetio je da su prije koju godinu ljudi plaćali policu dopunskog zdravstvenog osiguranja i 130 kuna te da Vlada sada predlaže da se ona poveća sa 70 na 89 kuna. 

- Privatne osiguravajuće kuće će se natjecati s HZZO-om. Po svim saznanjima koje imam, očekujem da će sve privatne kuće, koje ne mogu izdržati ovako nisku raznu dopunskog zdravstvenog osiguranja povećati svoju cijenu. Ljudi imaju izbor - ustvrdio je. 

Ministar je projasnio i zašto se išlo na obustavu sanacije bolničkih zdravstvenih ustanova među kojima je 29 bolnica i dva Doma zdravlja.

- Postupak sanacije nije donio nikakve očekivane rezultate. Išli smo u izmjenu zakona o sanaciju, jer su dugovanja koja su bila prije sanacije i nakon su ista. Jedino što je postignuto je da su ljudi koji su vodili te ustanove bili imenovani na funkcije bez da je proveden javni natječaj. Uz sva postojeća dugovanja u zdravstvu takav model nije dalje održiv - izjavio je. 

Nakon što odluka Vlade za 14 dana stupi na snagu imenovat će se Upravna vijeća bolnica i v.d ravnatelji, a potom će se raspisati javni natječaj.

Sanacija nije donijela rezultate

Ministar je projasnio i zašto se išlo na obustavu sanacije bolničkih zdravstvenih ustanova među kojima je 29 bolnica i dva Doma zdravlja.

- Postupak sanacije nije donio nikakve očekivane rezultate. Išli smo u izmjenu zakona o sanaciju, jer su dugovanja koja su bila prije sanacije i nakon su ista. Jedino što je postignuto je da su ljudi koji su vodili te ustanove bili imenovani na funkcije bez da je proveden javni natječaj. Uz sva postojeća dugovanja u zdravstvu takav model nije dalje održiv - izjavio je. 

Nakon što odluka Vlade za 14 dana stupi na snagu imenovat će se Upravna vijeća bolnica i v.d ravnatelji, a potom će se raspisati javni natječaj. Refoma hitne medicine krenut će tijekom svibnja ili lipnja.