'Opisne ocjene nisu dobre, a školsko gradivo treba smanjiti'

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Od ove jeseni, kad počne školska godina 2016/2017., u 48 osnovnih i 12 srednjih škola počinje se eksperimentalno provoditi program obrazovanja koji je rezultat nove reforme školstva.

Godinu dana kasnije, dakle školske 2017/2018. godine, novi kurikulumi uvest će se u prve, treće i pete razrede osnovnih škola te prve razrede srednjih škola, dok će se u sedmi razred novi kurikulumi uvesti samo iz biologije, kemije i fizike. Novi način rada u svim bi hrvatskim osnovnim i srednjim školama trebao zaživjeti u školskoj 2020/2021. godini, otkad bi osnovnoškolsko obrazovanje trebalo trajati devet godina.

Hoće li sve biti onako kako su to zamislili stručnjaci koji rade na reformama - tek treba vidjeti. Iz Sindikata hrvatskih učitelja poručuju kako su sve obrazovne promjene koje podrazumijevaju boljitak za učenike, ali i za učitelje, svakako dobrodošle.

- Nadamo se da će reforme podržati i nova vlada, no bojim se da će s novim konceptom rada učitelji imati još više administrativnog posla. Naime, oni polako postaju birokrati koji više nemaju dovoljno vremena za kreativnost i osmišljavanje zanimljivog načina prenošenja znanja učenicima - rekla je Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja. Jednaki strah ima Nataša Bek, nastavnica informatike i tehničke kulture iz Vukovara.

- Podržavam informatiku kao izborni predmet već od prvog razreda osnovne škole, no napominjem da djeci najprije treba osigurati uvjete rada za to. Mnoge škole nemaju dovoljno računala i to je veliki problem - govori Bek.

Boris Jokić, voditelj ekspertne skupine koja radi na reformama, tvrdi kako na novim kurikulumima radi čak 300 ljudi iz školstva te oni već sad upozoravaju na nedostatke i probleme koji bi se mogli pojaviti uvođenjem promjena.

- Trudimo se maksimalno smanjiti učiteljske administrativne poslove, ali i upozoriti da nadležno Ministarstvo osigura učenicima uvjete rada - rekao je Jokić. Učitelji nisu sigurni ni koliko je dobro uvođenje opisnih procjena umjesto brojčanih ocjena u prve i druge razrede osnovnih škola.

- Nekad su ocjene bile opisne pa se pokazalo da to i nije baš tako dobro. Krenulo se s brojčanim ocjenama, a sad se opet vraćamo na staro - pojašnjava Šprem iz Sindikata Hrvatskih učitelja. Nedavno je učiteljima diljem Hrvatske putem webinara predstavljena završena reforma školstva. Slijede javne i stručne rasprave, a onda će nastavnici dobiti i kurikulume po kojima će raditi.

U školu sa šest godina

Dijete će u devetogodišnju osnovnu školu krenuti ako do 1. rujna napuni šest godina. Učenje činjenica napamet u školama će se svesti na minimun, a više će se raditi na razvijanju vještina, kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja te kreativnosti potrebnih za cjeloživotno obrazovanje i tržište rada.

Informatička pismenost

Učenici će morati biti informatički obrazovani, a programiranje će im se kao izborni predmet nuditi već od prvog razreda osnovne škole. Uz to, u prvom razredu će se uvesti i financijska pismenost kako bi se djecu već od rane dobi podučavalo o novcu, ulaganju, štednji i odgovornom raspolaganju novca.

Domaćinstvo

Tek kad se osnovno školovanje produlji na devet godina, tada se u školu može vratiti domaćinstvo. Ono ne bi bilo zaseban predmet, nego modul s kojim bi se započinjalo u sedmom razredu osnovne škole. Djeca bi se na satovima domaćinstva bavila kuhanjem, ali i učila kako održavati kućanstvo.

Program za darovite

Djeca za koju se potvrdi da su iznimno darovita pohađat će razred s vršnjacima. No predmet u kojem su izrazito dobri, primjerice matematiku, slušat će s drugom darovitom djecom različitih uzrasta. Tako će, primjerice, u osnovnoj škol na satu matematike za darovite biti djeca od 1. do 8. razreda.

Nema općeg uspjeha

Učenici roditeljima više neće moći reći s koliko su prošli jer u osnovnim, pa tako ni u srednjim školama, na kraju školske godine više neće biti općeg uspjeha. Uz to, u srednjim će školama biti manje obaveznih, a više izbornih predmeta. Tako bi učenici mogli sami birati što ih zanima i razvijati vještine.

Promjene u gimanzijama

Učenici će se u trećim razredima opće gimnazije morati opredijeliti za prirodoslovno-matematički, društveno-humanistički ili umjetnički modul. Sami će odlučiti u kojem se smjeru žele profilirati, a to će na kraju izravno utjecati i na njihov nastavak školovanja te odabir fakulteta.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.