Smanjenje PDV-a na hranu i plin, saborska oporba u raspravi ocijenila je zakašnjelim i nedovoljnim, jer drži kako neće polučiti željene rezultate, a da je nastalo stanje rezultat višegodišnjeg lošeg upravljanja resursima
RASPRAVA U SABORU
Oporba tvrdi: Vladine mjere su nedostatne i vrlo zakašnjele
Dalija Orešković (Centar) ocijenila je kako se paket mjera donosi kao reakcija na akutne poremećaje na tržištu i nije dio strateškog plana. Stoga će, ocijenila je, i učinak biti površan i neće postići željeni cilj.
Smatra kako se resursima loše upravljalo, iako podržava svako smanjenje poreza. Također drži kako bi Hrvatska trebala biti samodostatnija i samostalnija u raspolaganju resursima.
Zvonimir Troskot (Most) naglasio je kako će uvijek zagovarati smanjenje poreza "kad god i iz bilo kojeg razloga" te ocijenio da predložene mjere dolaze prekasno i pri kraju ogrjevne sezone.
Upitao je što nas očekuje za pola godine, godinu, dvije ili tri te zašto se iscrpljena plinska polja ne koriste za skladištenje plina. Također je upitao zašto se ne koristi plinsko nalazište Dravica na granici s Mađarskom koje je još 2019. dobilo dozvolu za eksploataciju.
"Moramo promišljati strateški i koristiti geotermalne izvore energije", istaknuo je Troskot te upozorio kako HEP ne dopušta razvoj solarnih elektrana na Krk i Cresu.
Na našoj energetskoj nesposobnosti - zarađuju Mađari, smatra Mostovac.
Ahmetović: Hrvatske rafinerije se "ubijaju", nafta se prerađuje u Mađarskoj
"Treba reagirati žurno, jer rastu cijene i inflacija", poručila je Mirela Ahmetović (SDP). Upozorila je na izostanak reformi i zaštite hrvatskih nacionalnih interesa te da se proračun, iako pun rupa, PDV-om puni preko leđa građana, jer su prihodi veliki na račun porasta cijena.
Ustvrdila je kako "ministar financija Zdravko Marić zadovoljno trlja ruke", jer zna da će napuniti proračun.
Potreban je izlaz iz kolonijalne pozicije u energetici, poručila je i zatražila izuzimanje trošarina na naftne derivate iz osnovice za obračun PDV-a, jer je to "porez na porez". Upitala je zašto se izbjegava uvesti minimalne trošarine na tekuća goriva te zašto se izvozi hrvatska nafta na preradu u Mađarsku, a istodobno se "ubijaju" hrvatske rafinerije.
Zvane Brumnić (Socijaldemokrati) ustvrdio je da Vlada nije kvalitetno upravljala resursima te upitao zašto se hrvatskim poljoprivrednicima ne omogući da budu konkurentni s europskima. Kritizirao je reakciju Vlade "od slučaja do slučaja" i ocijenio da su problemi s kojima je Hrvatska suočena rezultat upravljanja u proteklih 30 godina.
Oporba: Zakašnjela izvješća o provedbenim planovima statističkih aktivnosti
Oporbeni saborski zastupnici ustvrdili su u četvrtak kako su rasprave o prijedlozima godišnjih provedbenih planova statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2020.i 2021.2022. zakašnjele, budući su probijeni zakonski rokovi.
S obzirom na to, Marijana Puljak (Centar) drži upitnim ima li smisla o njima uopće raspravljati i podržavati takvo nezakonito djelovanje.
Kako su se uopće provodile aktivnosti bez plana?, upitala je Puljak.
Podsjetila je kako je, prema statističkim podacima, Hrvatska druga najsiromašnija zemlja Europske unije i da je jedino Bugarska lošija po kupovnoj moći građana, da ima 9,25 posto stanovnika manje nego 2011., a i da je bila prva u svijetu po stopi smrtnosti od covida.
Katarina Peović (Radnička fronta) ukazala je na važnost statistike u smislu mjerenja okružja u kojem živimo.
Smatra kako "Vlada očito nema potrebu za analizama i razvojem" te upozorila kako je hrvatska prosječna plaća na razini slovenske minimalne. Dodala je kako je od Hrvatske narodne banke (HNB) potrebno tražiti podatke o koncentraciji novčanih sredstava na pojedinim računima, jer je ogromno bogatstvo koncentrirano u rukama male skupine ljudi ustvrdivši da živimo u društvu ekstremne nejednakosti.
Državni zavod za statistiku (DZS) mora popuniti nedostatke stručnog kadra koji, inače, imaju jedne od najlošijih plaća u državnoj upravi, i postati znanstvena institucija, dodala je.
Mišel Jakšić (SDP) upitao je što su- osim konstatiranja stanja- ministarstva radila na temelju statističkih izvještaja. Upozorio je na problem iseljavanja i demografije te naglasio da bi na temelju statističkih podataka trebalo izraditi operativne programe i planove za budućnost.
Urša Raukar Gamulin (ZLB) upitala je kakva je relevantnosti rasprave o izvješćima starima dvije godine.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
