Orahovicu i Filipine spaja jedan zanimljiv fenomen: Znate koji?

Na Alabatu, malom otoku na Filipinima živi samo 15.000 ljudi, no ono što redovito šokira posjetitelje ovog dražesnog ribarskog otoka je količina blizanaca. Trenutno tamo živi više od sto parova blizanaca, od kojih je 78 dvojajčanih, a 22 jednojajčanih. Najmlađi među njima su braća Gian i John koji imaju četiri mjeseca i izgledaju potpuno identično. Najstarije su pak sestre Eudosia i Antonia, koje imaju 86 godina. 

Znanstvenici su objavili studiju prema kojoj je u razdoblju od 1996. do 2006. godine zabilježen porast broja višeplodnih trudnoća  od 182 posto, a kao razlog tome naveli su korištenje lijekova za oplodnju. No to sasvim sigurno nije slučaj s Alabatom, jer stanovnici ovog zabačenog otoka nemaju pristup tim lijekovima, piše The Sun. No točan uzrok visoke stope blizanačkih trudnoći na ovom otočiću još nije istražen. 

Orahovica - Grad blizanaca

Situacija s blizancima još je dramatičnija u Orahovici, gradiću u Slavoniji koji je možda najpoznatiji kao Grad blizanaca. Naime, Orahovica je poznata po tome da se tamo rađa više blizanaca nego bilo gdje drugdje u Hrvatskoj. U brojkama, to izgleda ovako - na nešto manje od 6000 stanovnika koliko naseljava šire područje Orahovice, živi više od 100 blizanačkih parova.

JEDINSTVENI Mala škola duplića: Slavonski vrtić pun je blizanaca i trojki

Drugim riječima, svaki 29 stanovnik Orahovice ima brata ili sestru blizanca, a većina blizanaca u Orahovici su dvojajčani. Kako stopa blizanaca iznosi oko 1,9 posto svjetske populacije, što bi značilo da se blizanci u prosjeku rađaju 13,1 slučajeva na 1000 poroda, jasno je da su česte blizanačke trudnoće prilično zanimljiv fenomen. 

Slučaj Orahovice prije pedesetak godina istraživao je dr. Šokac, koji je ustvrdio da je razlog za rađanje blizanaca voda, klima i taj zrak, izjavio je orehovački gradonačelnik Josip Nemec.

No prof. Vida Čulić, voditeljica Odsjeka za medicinsku genetiku u KBC Split, sumnja da je fenomen povezan s nekim geografskim područjem, nego da je prije riječ o genetskom nasljeđu.

'Genetička sklonost za rađanje blizanaca pojačava se kod parova kojima su roditelji u nekom daljnjem srodstvu. Gledano kroz povijest, zbog materijalne situacije ljudi su često zasnivali obitelji sa srodnicima, kako postoji gen koji povećava predispoziciju za višeplodne trudnoće, moguće je da se zbog prenošenja tog gena predispozicija za začeće blizanaca s vremenom multiplicira - izjavila je prof. Čulić. 

Geni su ključ

Slična situacija zabilježena je u selu Rudnik na jugoistoku Bugarske, koji je također poznat kao grad blizanaca. Od 1944. godine, tamo se u mjestu koje broji 5000 stanovnika rodilo 56 pari blizanaca. U cijeloj Bugarskoj je 2009. godine na 80.956 novorođenčadi bilo 1181 pari blizanaca. 

U 'gradu blizanaca' rodilo se 56 dvojčeka od 1944.

Jednojajčani blizanci pojavljuju se u jednoj trećini blizanačkih trudnoća i tu se jednostavno radi u hiru prirode iz jednog oplođenog jajašca u prva dva tjedna razviju se dvije stanice i svaka od njih se razvije u zaseban fetus. No u slučaju začeća dvojajčanih blizanaca ili čak trojčeka, postoji niz faktora koji utječu da se to dogodi. 

Veliku ulogu igra genetska predispozicija, koja se nasljeđuje po majci, a ne po ocu. Šanse za višeplodnu trudnoću se povećava kod žena koje su već rodile više puta, na žene starije životne dobi, a mogućnosti su veće ako u obitelji žene već bilo nekoliko slučajeva blizanaca. 

Stvar je u hrani?

Ipak, stručnjaci kažu da se začeće blizanaca događa češće nego što mislimo, no u mnogim slučajevima samo jedna beba blizanac preživi. Ono što se pouzdano zna jest to da su šanse za rađanje blizanaca veće kod umjetne oplodnje, jer liječnici u maternicu smještaju dvije ili tri jajne stanice. 

Neki tvrde da se na začeće blizanaca može utjecati prehranom. Primjer je slučaju epidemije blizanaca u mjestu Igbo-Ora u Nigeriji, gdje se između 1972. i 1982. na svakih 1000 poroda rodilo između 45 i 50 parova blizanaca. Neko vrijeme se smatralo da je visoka stopa blizanačkih trudnoća uzrokovana - slatkim krumpirom, odnosno batatom.

Naime, postojalo je rašireno vjerovanje da slatki krumpir zbog visoke razine fitoestrogena tijekom ovulacije može izazvati otpuštanje više jajnih stanica. Međutim, iako je na tu temu 2008. godine objavljena studija pod nazivom Učestalost blizanaca u jugozapadnoj Nigeriji, teorija slatkog krumpira nije dobila čvrstu znanstvenu potvrdu.