Osvojili peti mandat: Komadina i Kožić već su 16 godina župani

Osam starih župana je u nedjelju na lokalnim izborima već u prvom krugu “pregazilo” konkurenciju i osiguralo si novi mandat za sljedeće četiri godine. Novo radno mjesto osigurala su si još četiri nova župana, a u preostalih osam županija borba će se nastaviti u drugom krugu.

Građani Zagrebačke i Primorsko-goranske županije svoje župane ne mijenjaju već 16 godina. Toliko već dugo imaju podršku birača HSS-ovac Stjepan Kožić i SDP-ovac Zlatko Komadina. Osvojivši glatko i peti mandat, zasluženo nose titulu najdugovječnijih župana u Hrvatskoj. HSS, koji je na prošlim izborima u Zagrebačkoj županiji koalirao s HDZ-om, ove godine je s listom za župana izašao s lijevom opcijom.

Pobjede u prvom krugu

Kožić je, uživajući potporu 50,2 posto glasača, pobijedio HDZ-ovca Vladimira Bregovića i ostao na čelu Zagrebačke županije. Prvi put je preuzeo vodstvo županije 2001. godine. Svake četiri godine pobjedu je odnio u prvom krugu. Na lokalnim izborima 2013. godine ostvario je najbolji rezultat od svih župana u Hrvatskoj pobjedom u prvom krugu s 56,53% glasova.

Novi stari župan ostao je i Komadina, koji je porazio mladu HDZ-ovku Majdu Burić osvojivši duplo više glasova od nje. Kao i Kožić, od 2001. suvereno pobjeđuje u prvom krugu i iz svoje fotelje mirno prati daljnje predizborne patnje i kuhanje na laganoj vatrici ostalih kandidata koji spas traže u drugom krugu.

Plaće od 17.000 kuna

Plaće župana iznimno su velike, a mnogi građani pitaju se za što ih uopće plaćamo i je li nam zaista potrebno toliko dužnosnika.

Stjepanu Kožiću (65), inače magistru ekonomskih znanosti, prema imovinskoj kartici objavljenoj 2015. godine, mjesečna neto plaća za župana iznosi 17.519 kuna. To je 210.228 godišnje, odnosno 840.912 za jedan mandat u trajanju četiri godine. Što znači da je Kožić u 16 godina zaradio tri milijuna i 363.648 kuna. Prije izbora pohvalio se svojim rezultatima, prije svega na području obrazovanja.

- Zagrebačka županija od kada sam ja župan gotovo 40 posto svojih proračunskih sredstava usmjerava u obrazovanje, izgradnju kapitalnih objekata u školstvu, znanost, kulturu i sport. Daleko najviše od svih hrvatskih županija - istaknuo je Kožić dodavši kako se i u području gospodarstva županija nalazi na samom vrhu te da se posebice ulaže i u razvoj poljoprivrede. 

- U proračun uplaćujemo više nego iz njega uzimamo - poručio je.

Osam dosadašnjih župana zadržalo je svoje fotelje. Plaće su im od 13.000 do 18.000 kn

Zlatko Komadina, diplomirani inženjer strojarstva, ima za nekoliko stotina kuna manju plaću. Prema imovinskoj kartici koju je objavio 2014. godine, on svaki mjesec zaradi 17.274 kune neto. Prije nekoliko godina plaća mu je bila i veća, oko 19.000 kuna, ali se smanjila. 

I njega smo isplatili nešto više od tri milijuna kuna u ova četiri mandata. Godine 2012. kratko je bio ministar prometa, mora i infrastrukture, a lani i najljući protivnik Zoranu Milanoviću, s kojim je ušao u sraz za predsjednika SDP-a, a ipak izašao kao gubitnik.

U svoje županijske uspjehe posljednjih godina nabraja stabilne prihode, dva bezuvjetna mišljenja revizije, dva nova odjela, za socijalnu politiku i mlade te sport, kulturu i tehničku kulturu, kao i zadržan nadstandard u zdravstvu, školstvu i sportu.

- Sve što smo preuzeli smo unaprijedili, i to bez povećanja broja zaposlenih u upravi. Vidljiva su ulaganja u prostor i opremu svih zdravstvenih ustanova. Rastu koncesijski prihodi s pomorskoga dobra, grade se rive i lučice, rastu nove škole, napravljene su školske sportske dvorane. Od oko 800 milijuna kuna proračuna svake godine ostane oko pet i pol milijuna za rebalans - ističe.

Priznaje Komadina i neuspjehe, ali za njih ne krivi sebe nego državnu vlast.

- Kapitalni projekti koje vodi država kasne, poput gradnje novoga KBC-a, cestovnih priključaka, a i željeznica stoji. Kasne i energetski projekti LNG-a i termoelektrane - poručio je Komadina prije izbora.

Bilo kako bilo, ispred sebe ima još četiri godine koje su mu građani povjerili.

Među dugovječnijim županima je i bjelovarsko-bilogorski, Damir Bajs, koji je u nedjelju osvojio četvrti mandat. Za razliku od Komadine i Kožića, koji su pet mandata osvojili uzastopno, kod Bajsa to nije slučaj. Funkciju župana obnašao je od 2000. do 2008. godine, nakon čega je postao ministar turizma. Na izborima 2013. ponovno se kandidirao za župana i pobijedio, a starom županu građani su povjerili mandat i u iduće četiri godine. Kao bjelovarsko-bilogorski župan zaradi godišnje 190.000 kuna neto, stoji u imovinskoj kartici iz 2014., što bi bilo oko 15.000 kuna mjesečno.

Posavec ima najmanju plaću

Svoje utvrde u prvom krugu obranili su i krapinsko-zagorski župan Željko Kolar (SDP), požeško-slavonski Alojz Tomašević (HDZ), brodsko-posavski Danijel Marušić (HDZ), istarski Valter Flego (IDS) te međimurski Matija Posavec (HNS). Posavec ima najmanju plaću od svih župana, a ona iznosi 13.000 kuna. Najveću plaću kao župan ima sisačko-moslavački župan Ivo Žinić (HDZ). Mjesečno dobiva 18.931 kunu, ali za nju će se morati izboriti u drugom krugu.

HNS-ovac Predrag Štromar nije uspio i treći put zasjesti na čelo Varaždinske županije, pa će se i on morati izboriti za povjerenje građana u drugom krugu.

Pauku nisu dovoljne 16.844 kune

Po treći mandat u drugi krug ide i HDZ-ov šibensko-kninski župan Goran Pauk, kojemu ni plaća od 16.844 kune, kako je jednom sam rekao, nije dovoljna za kredit i školovanje dvoje djece. 

Treća sreća iz prve ruke nije uspjela ni županu koprivničko-križevačkom, Darku Korenu, ali ni dubrovačko-neretvanskom Nikoli Dobroslaviću, kojem je račune pomrsio mostovac Nikola Grmoja. 

Četiri županije dobile su i nove čelnike iz redova HDZ-a. Ličko-senjska Darka Milinovića, Virovitičko-podravska Igora Androvića, Zadarska Božidara Longina te Karlovačka Damira Jelića.