'Otapa' se prednost HDZ-a: Vlada povećala razinu potpore

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno u razdoblju između 1. i 3. srpnja, pokazuje trend smanjenja prednosti HDZ-a i desne koalicije u odnosu na glavnog takmaca, SDP i lijevu koaliciju, javlja HRT.

Ovaj je trend smanjenja prednosti započeo prije tri mjeseca kad je razlika između koalicija bila veća od 6 postotnih bodova, da bi u ovomjesečnom istraživanju ona pala na 2 postotna boda.

HDZ i koalicija u prednosti pred SDP-om i koalicijom

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom srpnja, na ljestvici stranačkih preferencija HDZ bi dobio 30,4 posto glasova (prema 30,2% iz lipnja).

U odnosu na prošlogodišnji srpanj vodeća oporbena stranka bilježi rast izbora od 7,3 postotna boda (u lipnju 2014. godine HDZ je bilježio izbor od 23,1%). Vladajuće koalicija, pak, bilježi izbor od 25,5 posto (prema 24% prije mjesec dana, odnosno 19,1% u istom mjesecu prošle godine).

Kad je riječ o izbornom pragu na nacionalnoj razini, tri stranke su zadovoljile granicu od 5 posto. Uz HDZ i SDP, izborni prag prelazi još i ORaH, dok je Živi zid vrlo blizu.

Najpozitivniji političari: Kolinda Grabar Kitarović na vrhu

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 28,4 posto (prema 29,2% iz lipnja). Predsjednik Sabora, Josip Leko učvrstio se na drugom mjestu, sada s izborom od 10,5 posto (prije mjesec dana 12,1%). Zoran Milanović je sada treći sa 7 posto izbora, a slijedi njegov nekadašnji stranački kolega Ivo Josipović s izborom od 6,7 posto (8,7% prije mjesec dana). Mirela Holy je peta s 4,9 posto, a slijede Boris Lalovac s 4,1 posto, Tonino Picula  3,2%, Božo Petrov 3,1%, Tomislav Karamarko 3% i Ivan Vilibor Sinčić 2,2%.

Karamarko i Milanović na vrhu najnegativnijih političara

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka što je jedan od pokazatelja političke polarizacije u zemlji: Tomislav Karamarko (33,3%) i Zoran Milanović (31,4%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (10,8%), a na četvrtom je mjestu Ivo Sanader s izborom od 4,3 posto. 

Najznačajnija tema: Iseljavanje mladih i obrazovanih ljudi iz zemlje

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca četiri teme, odnosno događaja bilježe izbor veći od 10 posto: iseljavanje mladih i obrazovanih ljudi iz zemlje (18,3%), posjeta pape Franje Sarajevu (12,2%), situacija s Grčkom i prekidom pregovora (10,9%), te skandal na utakmici s Italijom, svastika na travnjaku Poljuda (10,3%).

Vlada povećala potporu za svoj rad

Vlada je u ovom mjesecu povećala razinu potpore za svoj rad (s prošlomjesečnih 34 posto na sadašnjih 36,3posto), dok vladinu politiku ne podržava 49,6 posto građana (prema 50,4% iz lipnja), uz sadašnjih 14 posto neodlučnih.

Za svoj je rad Vlada dobila ocjenu 2,31, u odnosu na 2,25 iz lipnja. Ovo je ujedno najviša ocjena u posljednjih skoro dvije godine (još od rujna 2013. godine kad je iznosila 2,39).

Predsjednica Republike je za svoj rad dobila vrlo čvrstu trojku, odnosno 3,43 prema 3,40 iz lipnja. Najviše je predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, s ocjenom od 2,17 prošlo i najslabije u ocjenjivanju svojih građana.

Istraživanje se provodi prva dva radna dana u mjesecu na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,7% uz razinu pouzdanosti od 95%.