Ovo još nije kraj: Svaki redak presude sad je pod povećalom

Visoki trgovački sud potvrdio je samo dio prvostupanjske presude suca Radovana Dobronića - onaj koji se odnosi na ništetnost kamatne stope, za sve banke osim Sberbanke. Velik dio tuženog zahtjeva Udruge Franak i Potrošača za nepoštenu primjenu valutne klauzule ipak nije prihvaćen. 

Pravnici su složni: Nemojte ishitreno podizati privatne tužbe!

Iako dužnicima kojih ima oko 100.000 nitko ne može dati isključivi savjet kako postupiti, pravnici su složni: Nemojte ishitreno podizati privatne tužbe!

Odvjetnica Franka Nicole Kwiatkowski objasnila je kako je ova pravomoćna presuda jako dobar korak za daljnju borbu.

- Banke se sad građanima mogu obratiti s nekom vrstom nagodbe, a ako to ne učine, građani mogu podnošenjem tužbe tražiti povratak preplaćenih kamata - rekla je odmah nakon presude.

Situacija se može itekako zakomplicirati

No ono što je sudac Dobronić naložio u nepravomoćnoj presudi da to moraju učiniti 60 dana od pravomoćnosti, Visoki trgovački sud također je odbio. Sad slijedi faza u kojoj banke i Franak šalju reviziju na presudu Vrhovnom sudu RH - imaju 30 dana. Iako to ne odgađa provedbu pravomoćne presude, situacija se može itekako zakomplicirati.

- Podnesete li odmah privatnu tužbu na nadležnim općinskim sudovima, a samim time i ovrhu nad bankama radi povrata pretplaćenih kamata, sudac do odluke Vrhovnog suda može odgoditi provedbu ovršnog postupka u privatnoj tužbi. Ako u konačnici Vrhovni sud ne potvrdi i dio oko kamatnih stopa, možete se naći u poziciji u kojoj ste, osim kredita, dužni platiti i sudske troškove za postupak na općinskim sudovima - objašnjavaju.

Banke su po prvi puta postale dužnik svojim dužnicima

Iako su mnogi dužnici razočarani odbijanjem djela presude o valutnoj klauzuli zbog pravomoćne presude, mogli bi konačno doći do barem dijela preplaćenog novca. 

Banke su prvi put u Hrvatskoj iz vječnih vjerovnika postali dužnik građanima, dužnik svojim dužnicima. Prvi put bi mogli osjetiti posljedice slučaja Franak koji građani osjećaju već godinama. Jer dužnici, ako revizija ne prođe u korist banaka, ipak imaju snažno oružje za nastavak svoje borbe.

- Ovo je pravni temelj koji se mora ispoštovati. Do takvog rješenja svaki dužnik pojedinačno nikad ne bi mogao doći. Na ovaj način, ako podignu tužbu, svi niži sudovi moraju se voditi njome. Banke će morati angažirati timove financijskih stručnjaka koji će izračunati preplaćeni dio. Također, to bi trebali i građani - savjetuju stručnjaci.

Podsjetimo, Udruga Franak i Potrošač pokrenuli su kolektivnu tužbu protiv osam najvećih banaka u Hrvatskoj: Zabe, PBZ-a, Erste, RBA, Hypo, OTP, Splitske i Volksbank (sada Sberbank). Tužili su ih zbog nepoštene primjene valutne klauzule i samovoljnog mijenjanja kamatnih stopa, zbog čega su ljudima rate za kredite rasle i za 100 posto.

Odgovara li bankama nagodba?

Ako im revizija ne prođe, banke će morati vratiti preplaćene kamate, ali i kamate na preplaćene kamate. Njima sigurno ne bi odgovaralo da Vrhovni sud drži dugo predmet. Građani riskiraju ako podnesu odmah privatnu tužbu. Dobronić je na početku savjetovao: “Nagodba je možda najbolje rješenje za ovaj slučaj”.