Panel 'Zakon i red': Nakon 10 godina stigao je novi zakon o Elektroničkim medijima

Nakon dugih 10 godina može se reći kako ćemo dobiti novi Zakon o elektroničkim medijima koji je u saborskoj proceduri. Prvi tekst zakona izazvao je nezadovoljstvo zbog strogih odredbi vezanih uz uredničku odgovornost za komentare koji se objavljuju ispod članaka. Osim toga, sada je brisan i članak koji je zabranjivao vertikalnu integraciju. Najavljeno je da će novi zakon uvesti odredbe koje će medije obvezati na vrlo transparentno iskazivanje vlasništva i izvora financiranja. Što se sve mijenja ovim zakonom, što on znači i što obuhvaća, objašnjeno je na panelu 'Zakon i red'.

Urednik HRT-a Damir Smrtić ugostio je Gorana Gavranovića iz 24sata, glavnog urednika i prokurista, Ninu Obuljen Koržinek, ministricu kulture i medija i Tonka Weissmanna, direktora pravnih poslova i diversifikacije RTL Hrvatske.

Ministrica Obuljen osvrnula se na raspravu koja se održala u četvrtak.

- Bilo je jako zanimljivo. Pričalo se o Zakonu o elektroničkim medijima i Zakonu o autorskom pravu. Napravili smo mnoga unaprjeđenja u zakonskom tekstu od prvog do drugog čitanja, prezentirali smo ono najvažnije što se odnosi na razvoj medija i mislim da smo zaista predložili jedan dobar tekst koji će značajno doprijeniti razvoju medijske industrije u Hrvatskoj - dodala je.

Osim toga, ukratko je objasnila i kako brisanje članka o zabrani vertikalne integracije utječe na N1. 

- Komentar gospodina Ladišića pokazuje koliko je malo razumijevanja u javnosti pa i među političkim strankama za važnost ovog Zakona. Ovo nije pitanje političkog aktivizma. U vrijeme kada se iznosio ovaj Zakon, Tihomir Ladišić je iznio zaista neke neprimjerene napade, Vlada je bila očito krivo što N1 nije potpisao ugovor sa A1 al nam se nije zahvalio kada je potpisao ugovor sa telekomom, sa HT-om. Mi smo cijelo vrijeme tvrdili da na to ne utječe Vlada i rekli smo da ćemo ukinuti odredbe o vertikalnoj integraciji. Osim toga, rekli smo i da ćemo ih staviti u kontekst potrebe zaštite pluralizma pa smatram da u tom dijelu zakona dajemo jedan vrlo primjeren okvir za ovo sadašnje vrijeme. Ukidamo vertikalnu integraciju, istovremeno postavljamo jasna ograničenja nakon kojeg postotka udjela u vlasništvu ne mogu se stjecati novi udjeli, a uveli smo i institut Must Offer. Ja bih ako mogu poslala poruku da su mediji u prvom redu javno dobro ali mediji su i ozbiljan biznis. Zakoni koji ih uređuju moraju biti jasni, pošteni, moraju zaštiti pluralizam, zaštiti publiku ali i omogućiti da se na našem području mediji razvijaju i mislim da je to zaista ono što ovaj Zakon nudi - poručila je ministrica te naglasila da je glasanje sljedeći petak.

- Ovo je odredba s kojom ćemo morati živjeti. U prvom dijelu priče je Ministarstvo napravilo apsolutno zadovoljavajući posao, oni su zaista prenijeli taj duh direktive u hrvatsko zakonodavstvo, prepoznali su ono što i Europa prepoznaje u smislu donekle liberalizacije te regulacije nekih segmenata konvencionalnih nakladništva ali ne mogu reći da sam u potpunosti zadovoljan s vertikalnom integracijom. Meni je jasno da se to moralo dogoditi jer je to potreba koja je i u Europi priznata i nema potrebe za njenom zabranom, no ono što nismo zadovoljni je činjenica da je uz to automatski uveden i Must offer režim prema kojem svi nakladnici komercijalni, određuje im se naknada koju oni mogu primiti za prijenos svojih ne naplatnih kanala - komentirao je Tonko o nezadovoljstvu vertikalne integracije.

Goran Gavranović izrazio je svoje mišljenje o ovom Zakonu.

- Rješenje oko komentiranja, može se reći kako je to neko međusobno rješenje koje je i dalje polovično, ali nakladnici su više manje, uključujući i nas, zadovoljni. Praksa i sudska praksa će naravno pokazati kako će se to rješenje reflektirati u stvarnosti. Naša sudska praksa nažalost je dosta problematična i neujednačena. Zakon je relativno određen prema onome što je kažnjivo, recimo da će nakladnici tu ipak moći unutar sudova biti zaštićeni. Ono što ja vidim kao drugi važniji problem ovog Zakona, od samih komentara, jest da se on ustvari bavi isključivo televizijom i radijom, a nije primijetio da se u svijetu dogodio internet i da on postoji i kod nas te da većina publike konzumira medije putem web portala i slično. Nažalost, jako malo se bavi regulacijom toga. Također, mnogo je riječi o audiovizualnim zapisima i audiovizualnim pravima, a malo tih odredbi se odnosi na web, znamo da web uključuje i audiozapise i videozapise. Ja mislim da će sam Zakon vrlo vjerojatno, ako ćemo željeti biti moderni i prati svjetske trendove, morati ići u neke dopune - rekao je Goran.

- Postoji odredba koja kaže da će se omjeri usklađivati, ako se više od 5% promijeni u kraćem roku. Osim toga, veliko je pitanje štiti li to vas ili to vama ne ide u prilog. Ja mislim da će nakladnici u ono što će telekomi biti spremni plaćati, a s obzirom na proliferaciju sadržaju s ovom odredbom biti zadovoljni i na dobitku, što je naravno naš interes.  Kvote su pomogle da danas Hrvatski producenti uspješno prodaju svoje audiovizualne sadržaje od Netflixa do HBO-a. Ovo jača Hrvatsku kreativnu industriju. Zakon je izrazito regulirao linearne sadržaje i nije se bavio nelinearnim. Mi smo sada napravili jedan balon. Mi smo liberalizirali dio odredbi koje se tiču linearnih ali istovremeno mi smo obuhvatili i platforme na zahtjev i sve nelinearne sadržaje pozivajući se na članke koji detaljno uređuju radio i televiziju. Dakle, sve što se tiče zaštite maloljetnika, pitanja oglašavanja, svih onih temeljni principi zakona plus europski plus hrvatski sadržaj, plus obveza sufinanciranja nacionalne audiovizualne proizvodnje - objasnila je detaljnije Obuljen.

Na pitanje Damira, u kojem smjeru 24sata ide s obzirom da ima dosta video sadržaja, Goran je dao svoje viđenje.

- Mi idemo u smjeru kvalitetnog novinarstva i proizvodnje kvalitetnog sadržaja na svim dostupnim platformama uključujući i televizijsku platformu. Stvarnost se promijenila u odnosu na Zakon od prije deset godina al sam Zakon i dalje brani onima koji najviše proizvode informativnog sadržaja, a to su dnevne novine i sada internet portali. On im brani da uđu u bolju proizvodnju i distribuciju tog sadržaja. Postoje mnoge prakse u Europi, neke su restriktivne neke ne. Mi se većinom ugledamo na one ne restriktivne, kao Njemačka. To mi je jedna od manjkavosti Zakona. Između medija postoji mala konkurencija. Meni RTL nije neprijatelj ali mi je konkurent. Ono što mi imamo su veliki tehnološki igrači kojeg ovi Zakoni ne dotiču. Oni su ogromni i imaju neviđene novčane resurse i još međusobno surađuju, a da se primjerice mi i RTL hoćemo spojiti ne možemo. Evo pogledajmo Google, Facebook, Instagram oni se svi spajaju. Moram naglasiti opet kako su veliki problem i sudske prakse koje su neujednačene kao što sam spomenuo. Vrlo često provođenje samog Zakona je na medijima. U mnogim komentarima čovjek vrijeđa moje novinare i to imenom i prezimenom. Ja ako njega želim naći moram ići na policiju. Ne mogu ga tužiti. A sam taj proces traje u nedogled - dodao je Goran.

Ministrica je na to komentirala kako Zakon ne prebacuje izravno Sudovima već se kroz godine radom neovisnog regulatora pomaže da se Zakon dobro primjeni.

Iako Zakon ne dotiče internet, Gavranović je prokomentirao kako vrlo često dobivaju tužbe za stvari iz arhive koje su stare nekih dvadesetak godina. Takve stvari ne mogu se dogoditi ni televiziji ni radiju, a ni dnevnim novinama. Može se reći kako je riječ o jednoj sasvim novoj situaciji koje će biti sve više u budućnosti. 

- U petak kada Zakon bude izglasan, od drugog ponedjeljka počinjemo uređivati Zakon o medijima - zaključila je Obuljen.