Papandopulovu operu izvodi 250 zagrebačkih studenata

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

U zagrebačkom HNK-u ove subote ispisivat će se povijest dok mladi entuzijasti prvi put budu izvodili izgubljenu operu koju je Boris Papandopulo skladao 1972. godine. Praizvedba opere bit će isključivo djelo 250 studenata.

Svaki trenutak vezan za prvu izvedbu opere “Madame Buffault” je spektakularan, povijesni ili ekskluzivan. Počev od toga da je vodstvo 28. Muzičkog bijenala Zagreb odlučilo da ovogodišnje izdanje tog tradicionalnoga glazbenog festivala počne upravo praizvedbom tog djela, pa do toga da unikatno glazbeno djelo pripremaju polaznici Akademije dramske umjetnosti, Muzičke akademije, Akademije likovnih umjetnosti i Tekstilno-tehnološkog fakulteta.

Davor Višnjić/PIXSELL

Najprije su morali prevesti libreto s njemačkoga, da bi potom napravili i uvježbali koreografiju, scenu, kostime, osvjetljenje, animirane projekcije, uvježbali orkestar i zbor. Uz nužno vodstvo svojih profesora kao mentora. Ali je ipak sav zamisliv posao isključivo djelo studenata koji su osmislili čak i plakate za prvo izvođenje opere gotovo pola stoljeća otkako je napisana i četvrt stoljeća od smrti velikog skladatelja. Njegova supruga Zdenka Papandopulo bila je ganuta na konferenciji za novinare, na kojoj su najavili ovakvo otvaranje Muzičkog bijenala.

- Ovo je nakon 24 godine prvi put da se u matičnoj ustanovi (HNK) izvodi jedno djelo Borisa Papandopula - kazala je, a intendantica HNK Dubravka Vrgoč posebno je bila oduševljena i radom studenata kojima je HNK ove godine širom otvorio vrata.

Davor Višnjić/PIXSELL

- Ovim se otvara varijanta da najbolji među njima i ostanu u HNK, čime bismo si osigurali generacijski kontinuitet - kazala je.

Ovo nije prvi put da četiri fakulteta surađuju na ovakav način. Oni su još 2009. godine organizirali svoje studente kako bi izveli “Čarobnu frulu” W. A. Mozarta, a sljedećih godina uslijedili su još i “Carmen” (G. Bizet), “Ivan Grozni” (S. Prokofjev), “Slavuj” (I. Stravinski), “Orfej i Euridika” (C. W. Gluck).

Davor Višnjić/PIXSELL

- Oni kroz ovakav projekt stječu svoje kompetencije - rekao je dekan Akademije likovnih umjetnosti Aleksandar Ilić. Dekan Muzičke akademije Dalibor Cikojević objasnio je da su muzikolozi i studenti vratili u život jedno umjetničko remek-djelo, izrazito važno za hrvatsko kulturno naslijeđe. - U HNK je na sceni upravo prva proba, tamo sad vlada kreativni kaos - kazao je na presici, a mi smo slučajno točno znali o čemu je riječ jer smo navratili pogledati na djelu svu tu akademsku umjetničku mladost i njihove mentore. I doista je bio kreativni kaos, ali takav da ga je bilo užitak gledati. Redateljica Dora Ruždjak-Podolski bila je sva u elementu.

- Odi naprijed!!! Ti, da!!! To mora ići jače!!! - dovikivala je iz prvog reda dok su se nevjerojatno mladi operni pjevači smjenjivali na sceni, a studentski orkestar u rupi ispred pozornice pratio upute i korekcije svog dirigenta Mladena Tarbuka.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.