Pčelari očajni prinosom: Pčele su na rubu, med jedva daju...

Nikad se nisam više naradio i manje zaradio, ovogodišnji je rezime hrvatskih pčelara prema riječima Damira Šajinovića, predsjednika Pčelarske udruge Zrinski iz Slavonskog Broda.

Naime, čini se kako je izumiranje pčela, na koje znanstvenici već godinama upozoravaju, trenutačno u vrlo zabrinjavajućoj fazi. Prinosi meda ove su godine, tvrdi Šajinović, spali na niske grane. U početku je sve bilo obećavajuće, kad se krenulo na bagrem koji je ove godine jako dobro urodio. Nažalost, tad je došlo do vremenskih nepogoda, kiša, hladnoća, pčele i po nekoliko dana nisu izlijetale iz košnica, te je došlo do krize. Paše bagrema i amorfe su nepovratno izgubljene, pojedinci nisu izvrcali ni grama, nego su već tad, krajem svibnja, morali krenuti u prihranu svojih zajednica.

Seleći pčelari, koji su poslije ovakvog deprimirajućeg iskustva preselili svoja društva na Banovinu kako bi iskoristili pašu kestena, i na toj paši su jako loše prošli upravo zbog vremenskih nepogoda. Ovako tešku situaciju je donekle spasila paša suncokreta koja je bila prosječna, ali su se pčele uspjele donekle oporaviti i prikupiti zalihu meda za zimske dane.

Dobar cvijet teško je pronaći

- Konstantno upozoravamo na promjene klime koju sami izazivamo te prekomjerno tretiranje voća i povrća vrlo često preparatima sumnjive kvalitete, a vrlo štetnim za oprašivače - pčele. Apsolutno smo svjesni da se pčele takvom brzinom ne mogu prilagoditi svim tim ugrozama te smo svjedoci masovnog propadanja velikog broja pčelinjih zajednica - rekao je Šajinović.

National Geographic, svjetski lider u istraživanju prirode, objavio je članak u kojem detaljno opisuje zaključke jednog istraživanja o tome što zapravo šteti pčelama. Pokazalo se da je to neonikotinoid, pesticid koji na pčele djeluje poput kontraceptiva. Naime, pokazalo se da trutovi nakon izlaganja tom pesticidu proizvode 39 posto manje sperme nego inače. Kasnije je taj pesticid zabranjen, a onaj kojim su ga zamijenili pokazao se jednako štetnim. Druga stvar koju objašnjava National Geographic je ta da je dobar cvijet danas teško pronaći. Između polja industrijskih žitarica i betoniziranih krajolika, pčele više ne mogu naći raznovrsno cvijeće kako bi bile zdrave. Smanjenje broja pčela s vremenom će dovesti do toga da prirodna i neprerađena hrana postane slabo dostupna. Također će dovesti i do povećanih cijena mnogih biljaka, povrća i voća koje svakodnevno jedemo, tvrde znanstvenici.

Upitna kvaliteta meda

- Mislim da će ovakva pčelarska godina samo dodatno pogodovati uvoznicima koji će dodatno preplaviti tržište medom sumnjive kvalitete, a neke naznake su već prisutne. Otkupne cijene meda kod ono malo otkupljivača koji su prisutni na tržištu su manje nego prošlih godina, što nema nikakve ekonomske logike - govori predsjednik udruge. Ministarstvo poljoprivrede još nije izašlo s novim trogodišnjim programom potpora u pčelarstvu iako je stari istekao još u travnju.

- Neosporno je da ćemo bez ozbiljne pomoći stagnirati u sektoru pčelarstva, a bojim se i odustajanja dobrog dijela pčelara od bavljenja ovom granom poljoprivrede - kaže Šajinović.