News

Komentari 567

Penzije saborskih zastupnika su sigurne, a vama što ostane

Penzije saborskih zastupnika su sigurne, a vama što ostane

Vlada ne želi smanjiti povlaštene mirovine, nema ni dvije milijarde za umirovljenike, ali ima 2,8 milijardi za vojni proračun, kaže ekonomist Lovrinčević

Uskladite odredbe o mirovinama za posebne kategorije s općim pravilima za umirovljenje. Branitelji u Hrvatskoj imaju prosječno dvostruko veću mirovinu od opće populacije.

POGLEDAJTE VIDEO:

Ovu preporuku, među ostalim, uporno ponavlja Europska komisija Hrvatskoj i upozorava na nesrazmjer u našemu mirovinskom sustavu. Vlada je poslušala druge preporuke, poput toga da ćemo raditi do 67. godine, penalizirat će prijevremeno umirovljenje, ali dio povlaštenih mirovina ne dira. Prema posebnim propisima, mirovine, osim branitelja, koji su najbrojniji, dobivaju i saborski zastupnici, akademici, pripadnici Hrvatskog vijeća obrane, bivši jugoslavenski časnici, domobrani iz doba NDH, bivši politički zatvorenici.

Ukupno ih je 175.000, a istovremeno 478.000 regularnih umirovljenika prima mirovine niže od 2000 kuna mjesečno. Prosječna mirovina u Hrvatskoj je 2600 kuna. Za povlaštene mirovine svaki mjesec odlazi 752 milijuna kuna ili 8,7 milijardi kuna godišnje. Iako je bilo pokušaja, Vlada nema petlje razdvojiti njihova primanja na ona koja su doista zaradili i ona koja su, zapravo, posebni dodaci. Ne usude se ni smanjiti te mirovine. Dapače, lani su ih povećali i to će državu koštati 353 dodatna milijuna kuna godišnje. Istovremeno, Vlada kaže da nema dovoljno novca da bi osigurala dodatak od 27 posto za nove umirovljenike tijekom sljedećih 20 godina. Zato predlaže da oni koji žele taj dodatak, u državni proračun uplate svoju štednju iz drugog stupa! U sljedećih 20 godina Vlada bi tako dobila 87 milijardi kuna od radnika. Ekonomist Željko Lovrinčević kaže da su ljudi tek sad postali svjesni kako iz svog džepa plaćaju one koji mirovinu nisu zaslužili na temelju vlastitih uplata nego po posebnim propisima.

- Akademici nigdje u svijetu ne dobivaju povlaštenu mirovinu. Ali ako tim ljudima nije problem uzeti tuđe, nije ni čudo da i svi drugi žele ući u tu posebnu skupinu. To pokazuje i kakvo smo društvo - kaže Lovrinčević.

Vladino rješenje ne smatra dobrim jer se ne razmišlja dugoročno. Lovrinčević kaže da bi u sljedećih 20 godina isplata novim umirovljenicima dodatka od 27 posto iznosila oko 0,5 posto BDP-a godišnje. Sad je to oko dvije milijarde kuna. Predlaže barem dodatak proporcionalan uplatama ako ne 27 posto, ali...

- Za to nema novca, ali će Vlada dići vojni proračun za 0,7 posto BDP-a ili 2,8 milijardi. To je ta stvar društvenog i političkog izbora i prioriteta - kaže.

U slučaju ostanka drugog stupa, za 20 godina, Vlada bi morala manje davati za mirovine.

Lovrinčević objašnjava da bi baš zato Vlada, da razmišlja dugoročno rješila zauivijek problem mirovinskog sustava. Jer, radnici koji će ići za 20 godina u mirovinu, imat će već dovoljno novca u drugom stupu i neće biti potrebe za isplate iz proračuna.

- Danas izdvajamo za mirovine oko 11 posto BDP-a, što je najviša stopa u EU. Tada bi izdvajali osam posto i iznosi koji su potrebni bi se dodatno smanjivali. Ako se svi budu vraćali u prvi stup, proračun će i dalje biti opterećen visokim izdavanjima. Zato je umjesto izbora da se dodatak od 27 posto uvjetuje uplatom ušteđevine iz drugog stupa u proračun bolja opcija naći prijelazno rješenje – kaže Lovrinčević.

Na kraju, onda bi se moglo raspravljati i o poboljšanjima u upravljanju mirovinskim fondovima, njihovoj većoj transparentnosti, manjim naknadama koje naplaćuju.

- Ovako se cijela mirovinska reforma dezavuira. A ako smo 2000. godine u nju krenuli jer je sustav bio neodrživ, kako će onda biti održiv danas kada se vraćamo na staro, a imamo lošije demografske trendove. I uz sve bi trebali plaćati i naknade za drugi stup. Radnik u budućnosti zato za svakih 100 uplaćenih kuna, može očekivati da će dobiti njih 50 tijekom korištenja mirovine – zaključuje ovaj ekonomist.

Najčitaniji članci