Pet mogućih raspleta: I nakon izbora opet nam prijete - izbori

Dva tjedna uoči izbora rezultati dosadašnjih predizbornih anketa upućuju da i nakon prijevremenih izbora 11. rujna odnosi snaga neće biti drukčiji nego što su bili nakon izbora 8. studenoga prošle godine. Novi list piše da su četiri realne varijante kako bi izbori mogli završiti. 

Prva je da SDP-ova Narodna koalicija uspije okupiti većinu s mogućim manjim partnerima. Most u kombinaciji s Narodnom koalicijom vjerojatno ne dolazi u obzir, s tim da bi Most možda mogao samo taktički otezati pregovore budući da im odgovara tehnička vlada s Tihomirom Oreškovićem na čelu. 

Druga je varijanta da HDZ uspije sastaviti vladu, ponovno s Mostom, a možda i s još nekim partnerima. 

Treća je mogućnost sastavljanje manjinske vlade, bilo SDP-ove s partnerima, bilo HDZ-ove s partnerima. Takva poslijeizborna koalicija ne bi imala većinu u parlamentu, ali bi vladu podupirale neke liste dok bi im to bilo u interesu. Ta bi vlada vjerojatno bila nestabilna.

Četvrta varijanta je glasovita velika koalicija SDP-a i HDZ-a, s tim da u njoj vjerojatno ne bi bilo mjesta za Most, a i HNS je najavio da bi u toj varijanti bio opozicija. Most se sada boji velike koalicije koju je bio iznimno uporno zagovarao u studenom i prosincu 2015., ali tada je u toj velikoj koaliciji vidio sebe, kao glavnog njezinog tvorca, s vizionarskom pa i mesijanskom ulogom, piše Novi list.

Do petog rješenja dovela bi propast sve četiri prethodne varijante koaliranja. Bili bi to onda još jedni prijevremeni izbori, treći po redu u nešto više od godinu dana. Rješenje i (loš) izlaz koji se ovih dana opet nazire u Španjolskoj.

No, ako sve ostale opcije propadnu, onda će se sigurno prije odluke o novim izborima, ozbiljno razmatrati mogućnost velike koalicije SDP-a i HDZ-a. Ipak, pitanje je koliko je ona ostvariva.

Naime, kako navodi Novi list, u toj varijanti je ključno pitanje tko bi bio premijer. Logično je da premijera postavi jača stranka. Dakle, ako lista Narodne koalicije bude prva, Milanović bi mogao pristati na veliku koaliciju, ali s njim na čelu. Po istom obrascu, ako HDZ bude relativni pobjednik, bilo bi logično da koalicijsku vladu kao premijer vodi Andrej Plenković. I treća je mogućnost, koja se također spominje u velikom koaliranju, je da Milanović i Plenković podijele premijersko vrijeme na pola-pola, svaki po dvije godine. Ali, teško će se oko svega toga dogovoriti. Uz to, kad se mijenja premijer, trebali bi se mijenjati i neki ministri...

Ostavite poruku budućoj vladi.