U Kanadi i SAD-u pad brojeva, a bolnice u Brazilu pred kolapsom

Američka farmaceutska tvrtka Eli Lilly u srijedu je ponovo izvijestila o pozitivnim rezultatima liječenja covida-19 u kojemu se kombiniraju dva sintetska antitijela i koje smanjuje broj hospitalizacija i umrlih za 87 posto, pokazuju ispitivanja te kompanije.

Kompanija je još krajem siječnja izvijestila da kombinacija dvaju antitijela, bamlanivimaba i etesevimaba, smanjuje rizik od hospitalizacije i smrti za 70 posto. Doze su bile 2,8 g za svako antitijelo.

Ovaj put je doza bamlanivimaba iznosila 700 mg, a etesevimaba 1,4 g.

Kliničko ispitivanje je provedeno na 769 osoba starijih od 12 godina za koje je testiranjem utvrđeno da su pozitivne na covid-19 i koje su imale čimbenike rizika zbog kojih su bile sklonije obolijevanju od teškog oblika covida-19.

Njih je 511 primilo lijek, a 258 placebo.

Među osobama koje su liječene kombinacijom antitijela, 4 su hospitalizirane i nijedna nije umrla. U skupini koja je primila placebo, 11 je hospitalizirano a 4 su umrle od covida.

Lijek je po žurnom postupku odobren u SAD-u početkom veljače (uz dozu 700 mg bamlanivimaba i 1,4 g etesevimaba) za osobe koje su rizične, bilo zbog dobi ili zbog drugih bolesti.

Prvi lijek istog proizvođača koji se bazirao isključivo na bamlanivimabu, odobren je u SAD-u još početkom studenog. Lijek je odobren i u Francuskoj.

Napokon, drugi koktel antitijela tvrtke Regeneron također je po žurnom postupku odobren u SAD-u za osobe oboljele od covida-19 koje bi mogle razviti težak oblik bolesti. On je pak sačinjen od antitijela poznatih kao imdevimab i casirivimab.

Potonji lijek je početkom listopada 2020. primio predsjednik Donald Trump.

Ova sintetska antitijela koja se daju intravenozno, laboratorijska su inačica obrambenih stanica organizma.

Imunosni sustav proizvodi u organizmu protutijela kada naiđe na virus, kako bi ga se oslobodio. No povećanjem njihova broja kod osjetljivih osoba pomaže se njihovu imunosnom sustavu da pobijedi virus.

Broj novozaraženih koronavirusom i dalje pada u Sjevernoj Americi, no u Latinskoj Americi raste, posebno u Brazilu gdje su bolnice u velikim gradovima pred kolapsom, upozorila je u srijedu Panamerička zdravstvena organizacija (PAHO). 

"Zabrinuti smo za situaciju u Brazilu. To je otrežnjujući podsjetnik na prijetnju ponovnog rasta: teško pogođena područja u prošlosti i dalje su ranjiva danas“, rekla je direktorica PAHO-a Carissa Etienne. 

Upozorila je da je broj slučajeva u porastu u gotovo svakoj brazilskoj saveznoj državi, a posebno je pogođena Amazonija.

Brazilu su potrebne "vrlo stroge“ mjere javnog zdravstva kako bi se zaustavilo širenje virusa koje stvara neizdrživ pritisak na odjelima intenzivne njege, rekao je Sylvain Aldighieri iz PAHO-a. 

Brazil je u četvrtak imao rekordna 1972 smrtna slučaja od posljedica covida-19, a po ukupnom broju mrtvih je drugi na svijetu, iza Sjedinjenih Država. 

SAD i Kanada u isto vrijeme imaju pad broja novozaraženih, objavio je PAHO. 

U Latinsku Ameriku su počela stizati cjepiva putem svjetske inicijative COVAX koju predvodi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Za tu je regiju u iduća tri mjeseca predviđeno 28,7 milijuna doza. 

Latinska Amerika je prema podacima Reutersa od početka pandemije imala 22,3 milijuna slučajeva zaraze i 704.000 umrlih, gotovo dvostruko više od Azije i Afrike zajedno. 

Srbija već sedam dana svakodnevno bilježi više od 4000 novozaraženih koronavirusom, u srijedu 4590, a istodobno raste broj pacijenata na bolničkom liječenju i respiratorima, pokazuju podaci srbijanskih zdravstvenih vlasti koje su danas prijavile 21 smrtni ishod covida 19.

Na covid odjelima bolnica u Srbiji je u srijedu biloe  4311 pacijenata, od kojih je 212 na respiratorima.

Od prvog službeno potvrđenog slučaja koronavirusa početkom ožujka prošle godine do sada je registrirano 498.696 zaraženih.

Beograd je s 1460 novozaraženih ponovo u vrhu popisa, ali je danas još pet gradova s troznamenkastim brojem zaraženih - Niš (281), Novi Sad (224), Kragujevac (163), Vranje (125) i Kraljevo sa 119, dok ostali gradovi imaju po manje od 100 novooboljelih.

Prema posljednjim službenim izvješćima u Srbiji su dosad potrošene ukupno 1.784.522 doze cjepiva, a drugu dozu primile su 646.432 osobe.

Pokušaji medicinskog dijela Kriznog stožera da ishodi odluku u uvođenju strožih mjera i namjanje jednotjednom zatvaranju kako bi se zaustavio dosadašnji trend širenja virusa nisu našili na razumijevanje u političko-ekonomskom dijelu tog vladina tijela za borbu protiv korone. 

Engleski sustav za testiranje i praćenje kontakata zaraženih koronavirusom vrijedan 32 milijardi američkih dolara nema značajan utjecaj na pandemiju i nije ispunio glavne ciljeve unatoč "nezamislivoj" cijeni, upozorio je u srijedu britanski parlamentarni odbor.

"Unatoč nezamislivim resursima uloženim u taj projekt, testiranje i praćenje ne daju mjerljivu razliku kad je riječ o napredovanju pandemije", kazala je Meg Hillier, predsjednica Odbora za javne financije i zastupnica oporbene Laburističke stranke.

"Obećanje kojim se opravdalo taj golemi trošak, izbjegavanje drugog zatvaranja, prekršeno je, dva puta". 

Sustav je do sada stajao 32 milijarde američkih dolara, a nije ostvario cilj izbjegavanja serije nacionalnih zatvaranja.

Za sustav je za dvije godine predviđeno 51,4 milijardi američkih dolara, što uključuje testiranje ljudi sa simptomima i redovito testiranje u školama, domovima za starije i nemoćne i na nekim radnim mjestima. 

Johnson je u obraćanju zastupnicima kazao da je sustav zaslužan za planirano otvaranje do ljeta. 

Dido Harding, koji vodi taj sustav, istaknuo je da je redovito testiranje "ključan alat za zaustavljanje transmisije" virusa i da je praćenje kontakata imalo "realan utjecaj na prekidanje lanaca transmisije", potvrdivši više od 9,1 milijuna slučajeva zaraze i kontakata.

Znanstvenici savjetnici prošle su godine također zaključili da sustav nije značajno smanjio širenje virusa. 

Engleska je uvela drugo zatvaranje prošle jeseni. 

Sustav se jako kritizira jer se oslanja na visoko plaćene konzultante.

Parlamentarni odbor utvrdio je da ih je početkom veljače bilo oko 2500 iz tvrtki kao što je Deloitte, a bili su plaćeni oko 1100 funti na dan, a neki i više od 6500 funti.

Članice Svjetske trgovinske organizacije (WTO) ponovo će u srijedu u Ženevi raspravljati o prijedlogu suspenzije patenata kako bi se omogućila masovnija proizvodnja cjepiva protiv covida 19.  

Južnoafrička Republika (JAR) i Indija planiraju na dvodnevnom sastanku ponovo iznijeti prijedlog o suspenziji WTO-ovih propisa o zaštiti intelektualnog vlasništva (TRIPS) kako bi cjepiva mogli proizvoditi i proizvođači generičkih lijekova i ostali.

Njihov prijedlog podupire više desetaka članica WTO-a, većinom zemalja u razvoju, a protive mu se zapadne zemlje, uključujući Europsku uniju, Britaniju, Švicarsku i SAD, s velikim domaćim farmaceutskim tvrtkama.

Da bi prijedlog prošao, moraju ga poduprijeti sve članice, njih 164.

Rasprava u WTO-ovom Vijeću za TRIPS zakazana je danas poslijepodne. Članice će potom raspravljati o toj temi osmi put od listopada, kada je prijedlog prvi puta iznijet pred WTO.

Glavna direktorica WTO-a Ngozi Okonjo-Iweala naglasila je da je rasprava "ključna", dodavši ipak da zemlje i vlade moraju odmah poduzeti mjere da se proizvodnja poveća, posebno u gospodarstvima u nastajanju.

Čelnica WTO-a izjavila je jučer da bi proizvođači trebali razmotriti opcije zajedno sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO), savezom za cjepiva Gavi, čijim je odborom nekada predsjedala, i poslovnim udrugama. 

"Moramo se pobrinuti da ispunimo očekivanja, kako bi milijuni ljudi koji nas čekaju suspregnutog daha znali da radimo na konkretnim rješenjima", izjavila je bivša nigerijska ministrica financija i vanjskih poslova.    

Vijeće za TRIPS sastat će se ponovo 8. i 9. lipnja, ali vjerojatno i prije toga, kako bi raspravljalo o cjepivima, dodaje Reuters.