Službena Budimpešta i Bratislava, bez obzira na to što su dio EU, djeluju kao produžena ruka Trumpovog MAGA svijeta, rekao nam je Tonino Picula
EU U SVIJETU
Picula za 24sata: Putin želi kraj Ukrajine. Rat s Iranom i naftni šok su prilika za LNG na Krku
Čitanje članka:
7
min
Ukrajina će dobiti novac od zemalja EU-a za financiranje svojih ratnih napora čak i ako Mađarska i Slovačka nastave blokirati obećani zajam od 90 milijardi eura, rekla su za POLITICO dvojica diplomata EU-a.
Čelnici EU-a sastat će se sljedeći tjedan na samitu u Bruxellesu, nadajući se da će uvjeriti mađarskog premijera Viktora Orbána i njegova slovačkog kolegu Roberta Fica da se drže obećanja i odobre zajam, koji bi trebao osigurati dvije trećine novca koji je Ukrajini potreban kako bi nastavila borbu protiv ruske invazije do kraja 2027. godine.
No ako njih dvojica odbiju popustiti, baltičke i nordijske zemlje imaju plan osigurati Ukrajini dovoljno novca da ostane na površini tijekom prve polovice ove godine.
O tenzijama na relaciji Budimpešta-Kijev, ratu na Bliskom istoku i gdje je tu EU, razgovarali smo s Toninom Piculom. Hrvatski europarlamentarac smatra da eskalaciju u Budimpešti tempiraju nadolazeći izbori i da je Viktor Orban Ukrajinu aktivno uključio u svoju predizbornu kampanju.
- Situacija oko nadolazećih parlamentarnih izbora u Mađarskoj, egzistencijalnih za Orbana, se dodatno intenzivirala proteklih dana u kontekstu narušenih odnosa Ukrajine i Mađarske. Orban ide naravno na sve ili ništa, želi profitirati od tenzija, a od sučeljavanja s Ukrajinom falsificira slučaj preko kojeg sebe projicira kao nekog branitelja nacionalnih interesa. Propaganda antiukrajinske histerije i brdo dezinformacija su sada integralan dio kampanje u Mađarskoj. Naravno, u takvoj situaciji države na sjeveroistočnim granicama EU, direktno na granici s Rusijom, smatraju da se mora ponuditi održivo alternativno rješenje kako bi se ipak osigurala prijeko potrebna pomoć Ukrajini smatra Picula.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, već je poručila da će Ukrajina na ovaj ili onaj način dobiti zajam.
- Mislim da je važno ovu situaciju promatrati u širem kontekstu funkcioniranja Europske unije. EU je zajednica država koje odluke u ključnim pitanjima, poput financijske pomoći Ukrajini, donose konsenzusom. To znači da svaka država članica ima mogućnost usporiti ili otežati proces, što u kriznim situacijama postaje ozbiljan politički problem. Međutim, ako nije moguće postići konsenzus, pribjegava se onda bilateralnim rješenjima država članica, koje mogu pripomoći zajmovima, a tu je i Međunarodni monetarni fond koji je već odobrio krajem prošlog mjeseca zajam Ukrajini. Osim baltičkih i nordijskih zemalja, tu se javila i Nizozemska koja je pripremila 3.5 milijardi eura godišnje pomoći Ukrajini. Postoji i dalje značajna podrška europskih zemalja Ukrajini, a tu su i zemlje izvan EU poput Norveške i Ujedinjenog Kraljevstva kojima je jasan značaj europske sigurnosne arhitekture i s kojima postoji bliska suradnja po tim pitanjima - odgovorio nam je na pitanje postoje li alternativne metode da Ukrajina dobije novac s obzirom na to da ga Mađarska i Slovačka opetovano blokiraju.
Financijske potrebe Kijeva ublažene su nakon što je Međunarodni monetarni fond krajem prošlog mjeseca odobrio zajam od 8,1 milijardu dolara, pri čemu je 1,5 milijardi dolara odmah isplaćeno. Zemlja bi trebala imati dovoljno novca da ostane solventna do početka svibnja.
- Nema sumnje da se ovdje radi o provokativnom i neodgovornom ponašanju Orbana i Fice koji i tim potezima iznova narušavaju jedinstvene odgovore EU na rusku agresiju Ukrajine. Ta ničim opravdana invazija na jednu suverenu zemlju ima značajne sigurnosne, političke i ekonomske reperkusije i za nas i općenito europsku sigurnost. Nažalost, Mađarska već dugi niz godina blokira razne EU inicijative i koristi ih za stvaranje dodatnog pritiska i ucjenjivanje, a tu im se sada pridružila i Slovačka. Vidimo tu vrstu politike i u kontekstu njihovih nedavnih pritisaka prema Hrvatskoj - govori Picula te dodaje da su vladajuće garniture u Mađarskoj i Slovačkoj produljena ruka Trumpove MAGA-e.
- Službena Budimpešta i Bratislava, bez obzira na to što su dio EU, djeluju kao produžena ruka Trumpovog MAGA svijeta udaljujući se svakog dana od europskog projekta koji je njihovim građanima donio nezabilježeni prosperitet. Umjesto da budu solidarni s napadnutom zemljom oni se svrstavaju na stranu one iste velikodržavne ideje koja ih je desetljećima držala u pokornosti. Dugoročno gledano, Europska unija ne može dopustiti da strateška pitanja europske sigurnosti postanu taoci pojedinačnih nacionalnih kalkulacija. Drugim riječima, ovo nije samo pitanje solidarnosti prema Ukrajini, nego i pitanje vjerodostojnosti Europske unije kao političke zajednice koja je sposobna djelovati u kriznim vremenima - rezonira sugovornik.
Tonino Picula smatra da potencijalna promjena vlasti u Mađarskoj neće nužno drastično promijeniti stav Budimpešte oko Ukrajine i Rusije.
- Kampanja Petera Magyara i njegove stranke prije svega se svodi na opoziciju korupciji i klijentelizmu koji se raširio Mađarskom u svim ovim godinama Orbanove vladavine, uz naglaske da je riječ o stranci desnog centra. Eventualna politička promjena u Mađarskoj svakako bi mogla olakšati određene procese unutar Europske unije, ali ne treba gajiti iluziju da bi se time automatski riješili svi problemi. Čak i u slučaju njegove Tisze mislim da bi Mađarska vjerojatno i dalje vodila relativno opreznu politiku prema nekim aspektima europske politike prema Ukrajini. Magyar je dosad bio poprilično oprezan i suzdržan oko Ukrajine, prije svega pazeći na mađarsko javno mnijenje, da se ne zamjeri konzervativnim glasačima i da izbjegne greške koje je pravila liberalna opozicija proteklih godina, kada ih je Orban lagano pobjeđivao. Primjećuje se ta ambivalentnost i pri glasanju u EP-u, gdje ne prate uvijek svoj klub Europske pučke stranke. Zato je i u kontekstu ovih nedavnih izjava Zelenskog Magyar pozvao EU da obustavi odnose s njim dok se ne ispriča i objasni te nesretne izjave oko Orbanove adrese. Istovremeno, Magyar osuđuje i rusko uplitanje u izbore u Mađarskoj, očito pokušavajući balansirati držati nekakvu distancu - rezonira Picula.
Sve se češće spominje da je gotov međunarodni poredak nastao nakon 1945 ili barem od Helsinškog završnog akta 1975. Prvo Ukrajina, pa Venezuela, a sada i Iran se spominju u kontekstu kršenja članka 2(4) Povelje UN-a. Hrvatski europarlamentarac odbacuje takvo fatalističkog razmišljanje.
- Najozbiljniji generatori pogoršanja globalnih odnosa su nepromijenjena Rusija, ali i promijenjene SAD. U ovom trenutku nije moguće predvidjeti koliko će taj rat potrajati, ali svakako da će posljedice biti sve ozbiljnije što duže traje i pogotovo ako se dodatno intenzivira. Ne bih se složio s ocjenama o mrtvom svjetskom poretku, tu se neki dan Von der Leyen zaletjela da bi potom utvrdila da moramo braniti međunarodni poredak baziran na pravilima. To je poredak na kojem je uostalom i nastala EU kakvu znamo danas. Malo je tema koje su toliko ujedinile Europu kao jačanje obrane. Ruska invazija na Ukrajinu je medij za daljnju integraciju europskog projekta, ali i njegovo moguće raslojavanje. Zajednička vanjska, sigurnosna i obrambena a morat će proći ubrzani razvoj kao nekad monetarna unija i Schengen. Što se tiče Ukrajine, s dolaskom predsjednika Trumpa je pomoć Amerike drastično reducirana, te je zbog toga morala uskočiti EU kupujući američko oružje tj. dodatno financirajući ukrajinsku obranu. Pored toga, da bi se približila mirovnom rješenju, Ukrajina se odrekla članstva u NATO-u dok se Rusija nije odrekla ničega. Putin ne želi kraj rata, on želi kraj Ukrajine - govori Picula.
Napadom na Iran, poteglo se i pitanje uloge EU. Unija je jasno podijeljena. Dok članice poput Njemačke bezrezervno podržavaju američko-izraelski napad, Španjolska skreće pažnju na međunarodno pravo i problem selektivne primjene. Hrvatski eurozastupnik je jasno dao do znanja da je napad na Iran kršenje međunarodnog prava.
- U svojem govoru ovog tjedna na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta bio sam poprilično jasan na tu temu. Naravno da ne treba žaliti brutalan i krvoločan iranski režim, ali s tim napadom je prekršeno međunarodno pravo i stvoren još jedan opasan presedan u današnjim okolnostima, s posljedicama koje tek treba vidjeti. Istaknuo sam i da Europska unija mora govoriti jednim glasom i mora biti igrač a ne promatrač, što je nažalost sada slučaj. Ne možemo samo pasivno promatrati i sanirati posljedice ratova koje su pokretali drugi na Bliskom istoku jer događaji itekako utječu na EU - jasan je bio Tonino Picula.
Kao što je i najavljivao, Iran je zatvorio Hormuški tjesnac, krucijalno energetsko usko grlo kojim u normalnim uvjetima prolazi petina svjetske nafte. Poskupljenje je već vidljivo iako administracija u Washingtonu govori da je to cijena koju je potrebno platiti.
- Energetika, sigurnost i geopolitika idu ruku pod ruku, pogotovo od početka ruske agresije na Ukrajinu. Uglavnom, ova situacija s rastućim troškovima počinje podsjećati na kraj 2022. i dio 2023. Neizbježno se zbog tog poremećaja već sad osjećaju posljedice. Smatram da treba reagirati da se ublaži taj cjenovni šok, određenim limitiranjem cijena, potporom građanima i prije svega jačanjem suradnje na EU razini jer ovo nije ni prva ni zadnja kriza pa moramo kontinuirano razvijati mehanizme otpornosti - smatra sugovornik.
Administracija Donalda Trumpa u četvrtak je izdala novu dozvolu koja zemljama privremeno omogućuje kupnju određenih ruskih naftnih proizvoda. Odmah se javila bojaznost da bi se Stari kontinent mogao ponovno 'navući' na ruske energente.
- To je veliki problem koji se reflektira na svakodnevni život te EU mora reagirati i kratkoročno i dugoročno. Kratkoročno sa setom mjera kojima bi reagirala na cjenovni porast, a dugoročno s nastavkom diversifikacije energetskih resursa i radu na europskoj samodostatnosti i održivosti. Također, smatram da je ovo i dodatna prilika za naš LNG na Krku. Protiv sam povratka na ruske energente jer smatram da bi to politički i sigurnosno kompromitiralo sve napore posljednjih godina da se EU oslobodi te toksične ovisnosti. Korištenje ruskih fosilnih goriva nije samo štetno za naš okoliš nego još više i za naše demokracije - zaključio je Tonino Picula.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
