Plan za pomoć Europi: Merkel očekuje 'vrlo teške pregovore'

Čelnici zemalja članica EU-a započeli su u petak prvi fizički sastanak na vrhu u Bruxellesu na kojem će pokušati dogovoriti plan ekonomskog oporavka i proračun za sljedećih sedam godina.

Sastanak je otvorio predsjednik Europskog vijeća Charles Michel poželjevši dobrodošlicu novom irskom premijeru Michaelu Martinu, koji prvi put sudjeluje na samitu EU-a, čestitajući hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću na izbornoj pobjedi te rođendan njemačkoj kancelarki Angeli Merkel i portugalskom premijeru Antoniju Costi, koji su rođeni na današnji dan.

Nakon toga, riječ je dobio predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli. Riječ je o ustaljenoj praksi na početku svakog sastanka na vrhu, čelnicima se obraća predsjednik Europskog parlamenta i iznosi stajalište te institucije o temama koje su na dnevnom redu. Predsjednik Parlamenta odmah nakon svog govora napušta prostoriju jer u radu Europskog vijeća ne može sudjelovati nitko osim čelnika zemalja članica, predsjednika Europskog vijeća i Komisije.

Slijedi plenarna sjednica na kojoj će svaki od čelnika iznijeti svoje pozicije o predloženom paketu, a onda će krenuti bilateralni i multilateralni sastanci na kojima će se pokušati doći do kompromisa. Osim predsjednika Europskog vijeća Michela, veliku ulogu u tome imat će njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron. 

SKUP U BRUXELLESU EU čelnici dogovaraju plan oporavka od 750 milijardi eura

Merkel je pred sastanak izjavila da su razlike još vrlo duboke i da očekuje "vrlo, vrlo teške pregovore", a Macron je kazao kako je pred Europom "trenutak istine".

Za samit su predviđena dva dana, ali se ne isključuje mogućnost da se produlji i na nedjelju.

Pregovori o tom dokumentu uvijek su teški i komplicirani jer je riječ o novcu, ali zbog što je za dogovor potrebna suglasnost svih zemalja članica. Ovaj put je još složenije jer se pregovara i o planu za oporavak, koji zajedno s VFO-om predstavlja nedjeljivu cjelinu.

 Podloga za raspravu na samitu je prijedlog predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela. On je u tom dokumentu, tzv. pregovaračkoj kutiji, predložio  Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021. do 2027. godine u iznosu od   1074 milijardi eura, 26 milijardi eura manje od prijedloga Komisije, ali je zadržao  prijedlog plana za oporavak u iznosu i obliku u kojem ga je predložila Komisija.  Plan za oporavak nazvan "EU sljedeće generacije" (NGEU) predložen je u iznosu od 750 milijardi eura - 500 milijardi koje bi se dodjeljivale kao bespovratna pomoć i 250 milijardi kao zajmovi.

Plenković: Potrebna je politička zrelost

Pregovori o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) i planu za oporavak politički su najvažniji za idućih sedam godina razvoja EU-a i bit će potrebna visoka razina političke zrelosti da bi se došlo do dogovora, izjavio je u petak hrvatski premijer Andrej Plenković.

- Spremni smo krenuti u pregovore za koje vjerujemo da su politički najbitniji za idućih sedam godina razvoja i funkcioniranja EU-a. Založit ćemo se za hrvatske interese, za mogućnost financiranja našeg nacionalnog programa oporavka, projekata koji će nam omogućiti ravnomjeran regionalni razvoj, razvoj hrvatske poljoprivrede i investicija u digitalno i zelenu ekonomiju te sve ono što je vezano za budućnost i za praćenje koraka s 4. industrijskom revolucijom - rekao je Plenković po dolasku prvi fizički sastanak na vrhu nakon pet mjeseci pauze zbog pandemije korona virusa.

Ovo je i prvi samit bez fizičke nazočnosti novinara. U zgradi Europskog vijeća samo je nekoliko kamermana i fotoreportera, a čelnici daju uobičajene izjave pred sam početak samita u kamere koje je moguće pratiti uživo.

Plenković je dodao kako se nada će svi čelnici zemalja članica "pokazati visok stupanj političke zrelosti kako bismo poslali ključnu poruku svim našim građanima, svim članicama EU-a, a s našeg aspekta osobito građanima Republike Hrvatske".

Plenković je također rekao da je Hrvatska u proteklom razdoblju završila svoje predsjedanje Vijećem EU-a, na "najneobičniji način, spriječena višom silom da održi niz sastanaka, ovdje u Bruxellesu, Strasbourgu, Luxembourgu, a najviše u Hrvatskoj".