Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
92 komentara

Plenković ima plan: Izbori za šefa HDZ-a tek krajem 2020.?

Premijer Andrej Plenković se s desnicom u stranci planira obračunati nakon što ponovno dobije parlamentarne izbore. Neki naši sugovornici kažu da bi to moglo dovesti do pobune u stranci

NATO leaders arrive for a reception at Downing Street, in London
Foto: HANNAH MCKAY/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
92 komentara

Andrej Plenković, predsjednik Vlade i šef HDZ-a, zadnjih dana u razgovoru s najodanijim ljudima ozbiljno razmatra načine kako da unutarstranački izbori ne budu na proljeće iduće godine, nego u studenom, nakon parlamentarnih izbora koji su planirani u rujnu.

Naime, ideja je da bi se stranka nakon unutarstranačkih izbora u svibnju 2020. godine mogla naći pred raspadom jer bi, uvjeren je dio HDZ-a, moglo doći do opakog krvoprolića među kandidatima te samim tim i među frakcijama.

Tako bi, sasvim je logično, oslabljena stranka teško dobila parlamentarne izbore. No to je mišljenje ljudi oko Andreja Plenkovića, njegovih savjetnika, koji na ovaj način pokušavaju zadržati svoju poziciju jer znaju da su bez njega i oni - nigdje.

Početkom 2020. kreće s planom 

Express je, pak, u razgovoru s Plenkovićevom opozicijom u HDZ-u dobio informacije kako do raspada HDZ-a sigurno neće doći nakon unutarstranačkih izbora jer će se kandidati (njih petero za sada) u drugom krugu ujediniti oko jednoga. Ipak, sugovornici bliski predsjedništvu HDZ-a, koji ipak nisu sasvim bliski Plenkoviću, sasvim su sigurni da je Plenković spreman za ovakav manevar i da će u tome dobiti podršku nekih županijskih organizacija stranke, što mu je, na kraju, i potrebno kako bi svoj plan izveo do kraja.

- Plan nije nimalo nemoguć. Naime, imam informaciju da će uskoro, znači odmah nakon predsjedničkih izbora, najmanje dvije županijske organizacije HDZ-a uputiti pismo središnjici HDZ-a, u kojemu će izraziti zabrinutost da se unutarstranački izbori u stranci odvijaju u vrijeme kad Hrvatska predsjeda Vijećem Europske unije. Reći će da se stranka zbog toga ne može dovoljno temeljito posvetiti svojim izborima.

Zagreb: Andrej Plenković na obilježavanju 29. obljetnice osnutka Mladeži HDZ-a TOMISLAV KLAUŠKI Krize, afere, skandali, sada i štrajkovi. To je Plenkijeva vlast

Odgodit će izbore za jesen

Pismo će se, naravno, razmotriti na predsjedništvu HDZ-a, gdje će se zaključiti da imaju pravo, pa će se glasovati za održavanje Sabora HDZ-a koji jedini, prema Statutu, može odgoditi izbore.

Na Saboru, pak, koji bi mogao biti već u veljači delegati će glasati za odgodu izbora za studeni 2020., jer će se tako dogovoriti sa šefom Plenkovićem - kaže nam sugovornik blizak vrhu HDZ-a, koji je duboko uvjeren u realizaciju ovoga scenarija. Kaže da će se sve odvijati jako brzo, i to nakon predsjedničkih izbora.

O odgodi unutarstranačkih izbora priča se još od europskih izbora na kojima je HDZ od planiranih šest osvojio kao i SDP - četiri mandata. S obzirom na to da je poznata stvar da HDZ-ovci ne vole gubiti i da se predsjednici koji gube izbore smjenjuju, nije teško zaključiti što bi se moglo dogoditi ako Andrej Plenković izgubi predsjedničke izbore.

Stoga, s tom računicom, izbori u studenom za njega su najbolje rješenje. Osim gore navedenog, i zato što bi tako aktualni premijer vodio HDZ na nove parlamentarne izbore s mogućnošću pobjede. I, naravno, poraza.

Drugo, Plenković bi bio taj koji bi sastavljao liste za Sabor pa bi se mogao riješiti svih suparnika, a svoje odane nagraditi. No što ako ne dobije parlamentarne izbore, pitaju se naši sugovornici i odmah spremno odgovaraju - onda mu računica da izbori u HDZ-u budu u studenom baš ni ne ide na ruku jer ih u tom slučaju, kako kažu, sigurno gubi.

Dio članova mogao bi se pobuniti

- Dakle, siguran sam da je s unutarstranačkim izborima u studenom Plenković u win-win poziciji. Naime, on će dati sve od sebe da sastavi Vladu, a vrlo je moguća velika koalicija. Ni ne mora biti premijer, može nakon što sve posloži otići raditi za EU, što mu je ionako velika želja. Tako da je nakon toga izgledno da se neće ni kandidirati za šefa stranke - smatra naš sugovornik iz vrha HDZ-a.

No drugi naši sugovornici uvjereni su da će doći do pobune u stranci ako se izbori pomaknu za studeni 2020. godine.

- Dobar dio članova jedva čeka unutarstranačke izbore i ne vjerujem da će odluka o izborima u studenom, ako je na kraju bude, biti primljena bez emocija i otpora. Naime, kandidati koji su već najavili kandidature imaju uz sebe dobar dio članova i doći će do bune ako Plenković pomakne datum. Stoga, duboko sumnjam da će se odvažiti na tako nešto - smatra naš sugovornik koji je jasna Plenkovićeva opozicija.

Foto: Robert Anic/PIXSELL IDE ZA ŠEFA STRANKE Tomislav Karamarko je najavio da će se ponovo kandidirati za šefa HDZ-a

HDZ-ovci će šefa prvi put birati po principu 'jedan član, jedan glas'. Dio članova boji se raskola zbog previše kandidata. 

Unutarstranački izbori u HDZ-u su već dugo jedna od najvažnijih tema među članovima te stranke. Prvo se govorilo, i to prije europskih izbora u veljači 2019., kako će Plenković ubrzati cijeli proces ako pobijedi na izborima za EU parlament i unutarstranačke izbore održati na jesen 2019. godine. Objašnjavalo se tad da bi se tako izbjeglo poklapanje unutarstranačkih izbora s parlamentarnim izborima, a Plenković se ne bi morao baviti strankom tijekom hrvatskog predsjedanja Unijom. Nakon neslavnog rezultata na europskim izborima krenulo se s drugim idejama.

“Unutarstranački izbori održavat će se paralelno s hrvatskim predsjedanjem EU-om, procesom na čijoj važnosti jako inzistira premijer Plenković, a završit će izbornim Saborom stranke samo nekoliko mjeseci prije održavanja parlamentarnih izbora, čije se održavanje očekuje ujesen sljedeće godine”, pisalo se nedavno naglašavajući da će unutarstranački izbori u HDZ-u započeti odmah nakon drugog kruga izbora za predsjednika Republike, odnosno u siječnju ili veljači sljedeće godine. Govorilo se kako je to čvrsto odlučio Plenković i da je vodstvo stranke definitivno odustalo od toga da se unutarstranački izbori u HDZ-u pomaknu za šest ili više mjeseci, o čemu se u političkim kuloarima govorilo već krajem prošle godine.

Činjenica je da su naši sugovornici zabrinuti za podjele u stranci do kojih bi moglo doći zbog toga što će biti više kandidata. No tad kao protuargument naši sugovornici daju primjer sukoba Pašalić - Sanader, nakon kojega stranka nije propala, a kao još bolji primjer daju izbore 2012., kad je na izbore išlo više kandidata, da bi na kraju pobijedio Tomislav Karamarko.

Bolje će kotirati ostane li premijer 

- Tad nije došlo do rasula. Dobro, izašli su iz stranke Drago Prgomet i Milan Kujundžić, ali većih potresa nije bilo. Karamarko je pobijedio na predsjedničkim, lokalnim, pa možemo reći i parlamentarnim izborima. Tako prognoziram i sad, neće doći do nikakvog rasula. To su spinovi vrha HDZ-a kako bi se opravdao ovaj manevar o odgodi unutarstranačkih izbora - govori nam naš sugovornik koji je bio svjedokom spomenutih izbora u stranci. No ističe kako će izbori za šefa HDZ-a 2020. biti definitivno veliki test za HDZ jer će se prvi put dogoditi da šefa stranke biraju izravno svi članovi, a da ima više kandidata. Podsjetimo, Tomislava Karamarka u travnju i potom Andreja Plenkovića u srpnju 2016. godine biralo se izravno, ali nisu imali protukandidata. Iduće godine prvi put članovi HDZ-a će izravno birati i zamjenika predsjednika te potpredsjednike HDZ-a.

Činjenica je, pak, da gotovo sve stranke šefa i predsjedništvo biraju nakon

parlamentarnih izbora kako bi se nakon izbornih rezultata evaluirao njihov rad, odnosno uspjeh ili neuspjeh. Stoga, Plenkovićev mogući manevar da izbore odgodi nakon parlamentarnih uopće ne mora biti nelegitiman. Naime, SDP je pri pisanju novoga Statuta želio izbjeći da se unutarstranački izbori održavaju i nakon izvanrednih parlamentarnih izbora. No amandmanom Peđe Grbine ipak je na kraju prihvaćeno da unutarstranački nacionalni izbori moraju biti i nakon prijevremenih parlamentarnih izbora. To je, prema mišljenju SDP-ovaca, pravedno jer se ostavlja mogućnost da se stranačko vodstvo kazni u slučaju loših izbornih rezultata. No za primjer daju i to da je današnji predsjednički kandidat, a onda šef SDP-a Zoran Milanović, bio izabran ponovno za predsjednika stranke iako je izgubio izbore 2015. godine.

- Opcija da su izbori u studenom 2020. umjesto ranije na proljeće po meni je fer. Tako će građani jasno moći reći što misle o Vladi Andreja Plenkovića. Inače, ako bi Plenković izgubio na unutarstranačkim izborima, nikad ne bismo znali što narod misli o njemu - govori nam sa smiješkom na licu sugovornik koji je uvjeren da će Andrej Plenković učiniti sve da odgodi unutarstranačke izbore.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message