Obavijesti

News

Komentari 114

Plenković najavio skraćivanje radnog vremena pa napao oporbu: Htjeli su nas opstruirati

Plenković najavio skraćivanje radnog vremena pa napao oporbu: Htjeli su nas opstruirati
4

Nisu se ostvarile crne slutnje, nemamo 400 tisuća nezaposlenih, rekao je premijer Plenković u Vladi i dodao da su pravovremeno pokrenuli sve mehanizme za spašavanje radnih mjesta

VIDEO

Prije restriktivnih mjera i rasplamsavanja Covida, 29. veljače, imali smo milijun i 542.328 zaposlenih. Danas, četiri mjeseca nakon, imamo milijun i 544.562. Dakle, danas imamo 2.234 više zaposlenih nego prije krize i to je izrazito važan podatak, poručio je u ponedjeljak premijer Andrej Plenković predstavljajući dosadašnje rezultate donesenih mjera za očuvanje radnih mjesta. 

- Kada govorimo o broju nezaposlenih, on je u ovom trenutku veći nego s početka krize u ožujku, ali tendenciju smanjivanja. Razlika je između 16. ožujka kad smo imali 134.718 nezaposlenih, a danas ih imamo 150.607. Razliku koju vidimo, ali vidimo i trend da se sve više ljudi vraća na tržište rada, je praktički izostanak uobičajenog sezonskog zapošljavanja u okvirima turističke sezone - rekao je dodavši kako je aktivnost Vlade prepoznala i EK pohvalivši sve donesene mjere.

POGLEDAJTE VIDEO: Plenković predstavlja nove mjere

- Nisu se ostvarile crne slutnje, nemamo 400.000 nezaposlenih. Vlada je pravovremeno uspostavila sve mehanizme za spašavanje radnih mjesta, dali smo podršku svim poduzetnicima i radnicima čije je poslovanje bilo u potpunosti onemogućeno ili su imali pad od 20 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine - rekao je i dodao da je dosad isplaćeno skoro 5,6 milijardi kuna, a s doprinosima to iznosi osam milijardi. 

U ožujku je potporu primilo, dodao je, 85.000 poslodavaca za gotovo 570.000 radnika. U travnju je taj broj bio i veći, pa je potporu iskoristilo oko 100.000 poslodavaca za 570.000 radnika, dok je u svibnju oko 96.000 poslodavaca primilo potporu za 435.000 radnika. 

- Potpora u lipnju usmjerena je prema onim sektorima kojima je poslovanje iz objektivnih razloga, u takvim okolnostima u kojima ne može biti nastavljeno i imaju pad prihoda za najmanje 50 posto. To je za dio sektora poljoprivrede, prijevoz putnika, ugostiteljstvo, djelatnost pružanja smještaja, pripreme i usluge hrane i pića, djelatnosti vezane uz rekreaciju i kulturne poslovne i sportske događaje, kao i za djelatnost prodaje suvenira i sličnih proizvoda povezanih s turizmom - rekao je Plenković dodavši kako će mjera za lipanj, prema procjenama, obuhvatiti više od 15.000 poslodavaca i 70.000 radnika u iznosu 280 milijuna kuna.

Prateći razvoj situacije najavio je i mjeru o skraćivanju radnog vremena koju bi danas trebalo usvojiti Upravno vijeće Hrvatski zavod za zapošljavanje. Iako se donosi na kraju mjeseca, naglasio je Plenković, mjera se odnosi na cijeli mjesec lipanj i na poslodavce s više od deset zaposlenih. Ova mjera također bi služila očuvanju radnih mjesta, a iznosila bi do 2000 kuna neto mjesečno po radniku, a pojedini radnik može provesti do 50 posto mjesečnog fonda sati u korištenju ove potpore. 

Poslodavac je dužan, naglasio je, isplatiti doprinose iz i na iznos potpore koju isplaćuje radniku i ne smije otkazati ugovor o radu radniku za kojeg koristi potporu najmanje 30 dana od dana prestanka korištenja potpore.

- Cilj je očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca kod kojih je zbog posebnih okolnosti došlo do privremenog smanjenja opsega posla, a odnosi se na gospodarske djelatnosti koje zapošljavaju 10 i više radnika te očekuju pad ukupnog fonda radnih sati od minimalno 10 posto. Potporu je moguće koristiti za najmanje 10 posto, tj. 20 posto radnika uz uvjet da su bili zaposleni 31. svibnja - rekao je i dodao da trajanje ove mjere predviđaju do kraja godine, a kriterij je pad prometa za mjesec za koji se traži potpora od najmanje 20 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine uz dokaz otežanog poslovanja.

- Iznimno, poslodavci koji djeluju u sektoru prerađivačke industrije, mogu ostvariti potporu i ako je pad prometa i manji od 20 posto, ali uz dokaz otežanog poslovanja - istaknuo je.

Poslodavci koji koriste mjere HZZ-a, dodao je, ne mogu istovremeno koristiti obje mjere. 

- Ove mjere su plod promišljanja i rezultat Ministarstva rada, gospodarstva, financija, HZZ-a, ali i konzultacija sa socijalnim partnerima. Dogovarale su se i s poslodavcima i sa sindikatima i ja vjerujem da je upravo ovakav dobar dijalog, koji smo vodili u ovoj krizi, jedan model koji može koristiti i u daljnjem nastojanju da iznalazimo rješenja u korist i poslodavaca i radnika i kvalitetnog funkcioniranja države - istaknuo je Plenković.

Uz ovu mjeru, HZZ će donijeti i mjere također u iznosu do 2000 kuna, a koje se odnose na očuvanje radnih mjesta i kod mikropoduzetnika koji imaju manje od 10 zaposlenih.

Od utorka 1. srpnja HZZ  će reaktivirati i mjere aktivnog samozapošljavanja koje su bile u drugom planu ovih par mjeseci. 

- Podsjetit ću, ovih 5,6 milijardi kuna isplaćenih do sad, je bila pokazna vježba snage države i učinkovitosti države u krizi na način da smo stali iza privatnog sektora kao nitko nikada do sada i zbog toga Hrvatska ima očuvana radna mjesta - rekao je Plenković. 

Ministar rada Josip Aladrović istaknuo je i da će Zavod za zapošljavanje biti učinkovit s daljnjim provođenjem mjera i da je cilj kreiranje novih radnih mjesta. 

Ministar gospodarstva Darko Horvat naglasio je kako ova Vlada nikoga nije i neće ostaviti na cjedilu.

- Nikada do sada nije bilo tolikog povjerenja Vlade u realni, privatni poduzetnički sektor - rekao je. 

Zbog Ustavnog suda, ponovno napao oporbu

Ustavni sud zatražio je od Vlade očitovanje o pojedinim odlukama koje je Nacionalni stožer donosio za vrijeme pandemije. Opovrgnuli su medijske napise da su već pokrenuli ocjenu ustavnosti tih odluka poručivši da o tom postupku odluku moraju donijeti na sjednici. Plenković je, referiravši se na to, istaknuo kako je oporba pokušala opstruirati rad Vlade u rješavanju krize i da je sve što su donosili bilo u skladu s Ustavom i zakonima. 

- Prvo smo imali ustavno-pravni i pravni aspekt, koji se odnosio na Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti pa Zakon o sustavu Civilne zaštite, kao i pitanje članaka 16. i 17. Ustava... Sve što smo donosili bilo je u skladu sa zakonima i Ustavom i osiguralo je da Hrvatska ima vrlo učinkovit Stožer, odlične mjere, da spriječimo širenje zaraze, minimiziramo štetu. I tu prvu bitku je oporba teško izgubila, kao što će izgubiti i ove nove inicijative - rekao je i dodao kako se druga opstrukcija odnosila na širenje panike oko nedostatka opreme.

- Tko je riješio problem? Vlada. Izravnim kontaktom mene i kineskog premijera, čovjeka koje ovdje bio šest puta, riješen je problem nabavke zaštitne opreme. U Hrvatsku su slijetali avioni iz Kine, uplovljavali su brodovi koji su donijeli toliko zaštitne opreme da nitko ni u jednom trenutku u zdravstvenom, socijalnom, civilnom, sustavu nije došao u situaciju da fali maski, vizira, zaštitnih odijela. Hrvatska ima svega više nego dovoljno. I tu smo bitku dobili - naglasio je premijer dodavši kako su nakon toga uslijedile teze i polemike oporbe o ekonomskim mjerama.

- Za razliku od njihovih strahova, slutnji i prognozama o 400.000 nezaposlenih, mi smo zadržali radna mjesta, dali smo za plaću,
oprostili doprinose, ne uzeli porez, omogućili kredite i premostili krizu. To se zove učinkovito upravljanje krizom - istaknuo je naglasivši i orkestriranu kampanju.

- Imamo i četvrtu tezu, koja je po meni najgora, najispolitiziranija i najosjetljivija u smislu rušenja povjerenja u rad države, Stožera, stručnjaka, a to je orkestrirana kampanja u kojoj mi se čini da oporba gotovo da navija za koronu. To je neodgovorno i tu je ta ključna razlika između odgovornog, stručnog, iskusnog upravljanja krizom i onih koji to iskustvo nemaju. To je ta ključna, ogromna, velika, tektonska razlika između nas koji odgovorno brinemo za građane, za njihovo zdravlje i njihov brz gospodarski oporavak i onih koji su imali sasvim krive procjene - poručio je.

Siguran je, dodao je Plenković, da će Ustavni sud, kada uzme sve u obzir, sve argumente i očitovanje Vlade, donijeti odluku da je sve rađeno u skladu sa zakonima i Ustavom.

Na pitanje misli li i na ustavne suce kada govori o orkestriranim akcijama, Plenković je istaknuo kako ne s nekom posebnom namjerom. 

- Ali prepoznajem sve, pratim, to su pravnici, moji kolege, mi se svi poznajemo, znamo tko je tko, nema neke velike dileme tko ima kakve stavove. Nisu nužno uvijek stavovi ustavnih sudaca svi isti, često ima i izdvojenih mišljenja. Nema tu nikakve zle namjere, samo čvrstog uvjerenja pravnim argumentima u drugačiji stav nego nekih o kojima sam sada govorio. Ali ih poštujem, da ne bi bilo dilema - rekao je.

Na pitanje koliko je HDZ potrošio u kampanji, Plenković je poručio kako je podnio izvješće u kojem je sve javno te da su sva izvješća i revizije otkad je on na čelu HDZ-a bili bez primjedbi, a poslovanje sukladno zakonu. Oni koji doniraju novac stranci, dodao je, nisu tražili nikakve protuusluge.

- Mi smo dali uputu poduzetnicima da ne uzimamo donacije od onih koji su korisnici mjera potpora Vlade za očuvanje radnih mjesta. I predlažem i političkim oponentima da istu uputu daju na terenu - dodao je ministar Horvat.

Sučeljavanje

Komentirao je i očekivanja od večerašnjeg sučeljavanja s predsjednikom SDP-a Davorom Bernardićem.

- Ja sam čovjek i političar koji je išao u sučeljavanja do sad u svim mogućim kampanjama. Drago mi je da se Bernardić okuražio i da ću ga vidjeti uživo. Nisam ga vidio već tjednima. Veselim se argumentiranoj raspravi - poručio je. 

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 114
VIDEO

Hrvatima otkrila strašnu istinu o Černobilu, htjeli su je uhititi
FELJTON: ČERNOBILSKE TAJNE

Hrvatima otkrila strašnu istinu o Černobilu, htjeli su je uhititi

PRVI DIO Zagrebački Radio 101 prvi je u Jugoslaviji objavio informaciju o nuklearnoj katastrofi u Černobilu. Znanstvenica Alica Bauman danima je na televiziji obavještavala javnost o posljedicama

VIDEO Svih šest Rafalea sletjeli su na Pleso. Državni vrh okupio se oko aviona: 'Ostvarili san!'
PRATITE NA 24SATA

VIDEO Svih šest Rafalea sletjeli su na Pleso. Državni vrh okupio se oko aviona: 'Ostvarili san!'

Povijesnim preletom od vojne baze kod Bordeauxa u Zagreb stiže prvih šest od ukupno 12 borbenih zrakoplova Rafalea koje je Hrvatska naručila od Francuske
Prva snimka Rafalea i poruka kontroli leta: 'Hrvatsko nebo bit će sigurnije. Stigli smo kući...'
POGLEDAJTE VIDEO

Prva snimka Rafalea i poruka kontroli leta: 'Hrvatsko nebo bit će sigurnije. Stigli smo kući...'

Piloti Hrvatskog ratnog zrakoplovstva s višenamjenskim borbenim avionima Rafale danas 25. travnja 2024. godine oko 12 sati prilikom ulaska u hrvatski zračni prostor stupili su u kontakt s Hrvatskom kontrolom zračne plovidbe. U hrvatski zračni prostor ušli su u području Istarske županije, a poletjeli su s aerodroma u francuskom Bordeauxu nešto prije 11 sati. Prilikom ulaska u hrvatski zračni prostor, piloti Hrvatskog ratnog zrakoplovstva poslali su poruku svim hrvatskim građanima s ovog povijesnog preleta: "Upravo ulazimo u hrvatski zračni prostor koji će od danas biti još sigurniji. Hrvatski Rafale i hrvatski piloti su stigli kući!"