Plenković o Krstičevićevoj kući: 'Ne djeluje mi to dramatično'

Nakon što su Index Istrage sinoć objavile da je ministar obrane i potpredsjednik vlade Damir Krstičević u imovinskoj kartici gotovo prepolovio vrijednost i površinu obiteljske vikendice u Žaboriću pored Šibenika, novinari su jutros prije sjednice vlade pitali premijera za komentar.

- Ne djeluje mi to tako dramatično, mislim da je on sve to objasnio - kratko je odgovorio Andrej Plenković pri ulasku u Banske dvore.

POGLEDAJTE VIDEO

Pokretanje videa...

03:33

Podsjetimo, Krstičević je 19. siječnja 2016. godine, kada je popunjavao imovinsku karticu, procijenio da nekretnina u Žaboriću vrijedi 638.400 kuna, što bi, preračunato u eure po tadašnjem tečaju, iznosilo 83.333 eura.

Ministar je morao znati da unosi netočan podatak jer je 12 godina ranije, 23. srpnja 2004. godine, sa suprugom kupio kuću za 160 tisuća eura u protuvrijednosti u kunama. Drugim riječima, u imovinskoj je kartici prepolovio njezinu vrijednost.

Krstičević navodi i da vikendica ima površinu 120 metara četvornih. No, iz katastarskih podataka i zemljišnih knjiga proizlazi da je Sanja Krstičević vlasnica 302 metra četvorna kuće i okućnice, čak 182 kvadrata više od upisanog u imovinskoj kartici.

'Očekujem da mu Sabor izglasa povjerenje'

Nakon što je u Saboru na Odboru za zdravstvo predstavio Vilija Beroša kao kandidata za novog ministra i nasljednika Milana Kujundžića, premijer Andrej Plenković vratio se na drugu stranu Markova trga, u Banske dvore, na sjednicu Vlade.

- Predstavili smo kandidata za ministra zdravstva i očekujemo da mu Sabor sutra izglasa povjerenje - istaknuo je Plenković osvrnuvši se na događanja proteklog tjedna.

Podsjetio je kako je bio na obilježavanju 75. obljetnice Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta u Auschwitzu u Poljskoj naglasivši kako se radi o najmračnijem dijelu europske i svjetske povijesti.

- Zato je važno da se u današnje vrijeme na dostojanstven i primjeren način obilježava sjećanje na taj događaj i ono što se tamo događalo od 1940. do 1945., a isto tako da vodimo računa o suzbijanju antisemitizma u Europi - poručio je.

Istaknuo je i kako je posjetio Slavonski Brod i kompaniju Đuru Đaković nakon što joj je Vlada osigurala državna jamstva od 300 milijuna kuna.

- Prvi dio je već potpisan s HPB-om od 150 milijuna kuna i vjerujem da će ova podrška omogućiti  restrukturiranje i održivo poslovanje - istaknuo je.

Osvrnuo se i na mjesec dana predsjedanja Vijećem EU.

- Prva velika zadaća predsjedanja prošla je vrlo dobro, mislim da smo položili test - istaknuo je.

Nakon sjednice Vlade, u 13 sati u Banskim dvorima bit će i koalicijski sastanak.

Sljedeće godine popis stanovništva

U proljeće iduće godine u Hrvatskoj će se provesti popis stanovništva, kao i svakih 10 godina, stoga je Vlada u saborsku proceduru uputila prijedlog Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u RH 2021. godine.

Popis će se provoditi, istaknuo je ministar financija Zdravko Marić,  od 1. travnja do 7. svibnja. Novina je da će se provoditi u dvije faze. Od 1. do 10. travnja provodit će se elektroničkim putem, preko sustava e-građani, a od vrata do vrata od 16. travnja do 7. svibnja.

Posljednji popis stanovništa proveden je 2011. godine.

- DZS je glavni nositelj i koordinator službene staistike. Popis stanovništva, kućanstava i stanova u RH 2021. godine najopsežnije je i najsloženije statističko istraživanje s obzirom na brojnost obuhvaćenih jedinica te je najbogatiji izvor podataka o stanovništvu neke zemlje - istaknuo je Marić dodavši kako su podaci koji se prikupljaju o popisu nužni za provedbu raznih gospodarskih, socijalnih, demografskih, razvojnih politika.

- Cilj popisa je utvrditi podatke o broju i prostornom rasporedu stanovništva te njegovim osnovnim demografskim, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim  obilježjima - dodao je.

Sredstva potrebna za pripremu i provedbu popisa osigurana su u Državnom proračunu od 2018. do 2022. u iznosu 177,3 milijuna kuna.

Croatiji Airlines zajam od 250 milijuna kuna

Vlada je promijenila odluku iz rujna prošle godine o dokapitalizaciji društva Croatia Airlines d.d.

Umjesto državnog jamstva, društvu će, kao najveći dioničar, dati zajam od 250 milijuna kuna.

Croatia Airlines tu pozajmicu s ugovorenom fiksnom kamatnom stoom od dva posto godišnje mora vratiti u roku dvije godine. Na Vladi nisu pojasnili zašto su ovu odluku promijenili.

Pregovarački tim za izmjene Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja

Nakon što su liječnici tužili ustanove u kojima rade zbog neisplate prekovremenih sati te odluke Vrhovnog suda, Vlada je osnovala i imenovala pregovarački tim za izmjene Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

- Radi ujednačavanja sudske prakse, Vrhovni sud zauzeo je pravno shvaćanje u vezi uvećanja plaća zdravstvenim radnicima za prekovremeni rad. Obzirom da je navedeno pravno shvaćanje Vrhovnog suda obvezno za sudove kad će riješavati tužbe  podnesene zbog načina obračuna plaća prekovremenih sati u sustavu zdravstva, potrebno je izmijeniti Klektivni ugovor u dijelu koji uređuje pravo na uvećanje plaća za prekovremeni rad - istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu zdravstva, Tomislav Dulibić.

Podsjetimo, Vrhovni sud donio je odluku u prosincu prošle godine prema kojoj zdravstveni radnici za vrijeme važenja Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji u redovnom radu imaju pravo na uvećanje plaće za posebne uvjete rada iz čl. 57. KU i pravo na uvećanje plaće za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi iz čl. 59. KU, imaju pravo na te dodatke (kumulativno) i za sate ostvarene u prekovremenom radu.