Plenković poručio: Cilj nam je da se prosječna plaća do 2023. godine popne na 1000 eura

U Koprivnici je održana konferencija “Hrvatska kakvu trebamo – Ekonomska politika u funkciji podizanja konkurentnosti gospodarstva” koja se bavila pitanjima iskorištavanja sredstava iz programa Next Generation kao i pitanjima reindustrijalizacije koja se naslanja na digitalizaciju i industrijsku revoluciju. 

Na konferenciji, koju je organizirao Večernji list, su prisustvovali premijer Andrej Plenković te ministar financija Zdravko Marić.

– Prošlogodišnja konferencija bila je u okolnostima pandemije koronavirusa. Vlada je tada odigrala svoju najsnažniju kartu opravdavši svoju ulogu. U najvećoj krizi Vlada je stala iza privatnog sektora, radnika, te smo u najvećoj krizi očuvali radna mjesta i likvidnost naših poduzeća. Omogućili smo da Hrvatska zadrži financijsku stabilnost te oporavak gospodarstva - rekao je Plenković.

– Prije koronakrize odgovorno smo upravljali javnim financijama, smanjivali javni dug; ostvarili proračunski višak te ispunjavali kriterije za uključivanje Hrvatske u europodručje. Zahvaljujući tome zadržali smo najbitniji element, a to je povjerenje. Vjerovale su nam i međunarodne institucije, financijske institucije, agencije i financijska tržišta. Rekli su ''oni znaju kamo idu, vjerujemo ovoj ekipi, vjerujemo njihovom planu''. To je bio ključ, uz povjerenje i političku stabilnost koju smo osigurali na izborima - dodao je Plenković.

– Smatramo da će nam perspektiva biti uvjetovana sve češćim ekstremnim vremenskim uvjetima, svjedočimo porastu cijena hrane i energije. To su ozbiljna upozorenja i sistemske prijetnje na koje ćemo morati pronaći odgovore. Jedan od odgovora na to jest ubrzati zelenu i digitalnu transformaciju gospodarstva, ulagati u nove tehnologije koristeći se izdašnim europskim sredstvima koja smo već i osigurali zbog ove krize.

Plenković kaže kako se krećemo prema gospodarskom rastu koji bi mogao dosegnuti razinu od sedam posto.

– Podigli smo stopu zaposlenosti, spustili stopu nezaposlenosti – kazao je premijer. Kazao je i da rastu plaće, investicije, da su stvoreni uvjeti da turistička sezona bude iznad svih očekivanja.  – Prosječna plaća u lipnju je 7175 kuna, što je povećanje od 27% u odnosu na početak mandata, odnosno 1533 kune više – naglasio je premijer. Istaknuo je kako rastu i investicije, da su stvoreni uvjeti za uspješnu turističku sezonu te kako se s optimizmom gleda na rast BDP-a u ovoj godini.

Premijer je kazao i da je bio cilj da 2023. prosječna plaća u Hrvatskoj dosegne 1000 eura.

– To nikada nismo imali, a to nam je tu, to bi trebalo koincidirati s članstvom u europodručju. To je plan koji imamo i mislim da će se ostvariti - poručio je.

Ministar financija Zdravko Marić prezentirao je četiri točke: porezna reforma, gospodarske perspektive, Nacionalni plan oporavka i Hrvatska na putu prema euru.

– Nije to samo tih 58 kuna koje se posljednjih dana spominju u medijima. Od početka porezne reforme neoporezivi dio dohotka, onaj osnovni odbitak, dignut je s 2600 kuna na 4000 kuna, dok su porezne stope smanjene – kazao je Marić stavljajući naglasak i na uvođenje kategorije neoporezivih primitaka gdje je poduzetnicima dana mogućnost da svom radniku na razini godine isplate i do 15
tisuća kuna.