Desetljećima očekivan most Cetina konačno je spojen. Nalazi se na visini od 70 metara između tunela Omiš i Komorjak, dugačak je 216 metara, a u njegovu izgradnju utrošeno je 1280 tona čelika
Emisija Koordinacija, dostupna i na YouTubeu, objavila je kako su gradili impresivni projekt i jedan od najzahtjevnijih građevinskih pothvata u Hrvatskoj u posljednje vrijeme.
Pogledajte video
Omiška obilaznica obuhvaća dionicu Dugi Rat – Omiš istok, a na njoj će se nalaziti 7 vijadukata, 4 tunela i most Cetina.
U novoj epizodi Koordinacije pogledajte kako je građen most te zašto se traže rješenja kojima će se optimalno raspodijeliti promet na području Splita i okolice.
Most iznad Omiša
Desetljećima očekivan most Cetina konačno je spojen. Nalazi se na visini od 70 metara između tunela Omiš i Komorjak, dugačak je 216 metara, a u njegovu izgradnju utrošeno je 1280 tona čelika. Različite visine krakova mosta izazivale su sumnju javnosti, no po prvi puta je upotrijebljena tehnika potiskivanja promjenjivog poprečnog presjeka.
- Na sredini mosta presjek visine je 2,5 metra, dok je na ležajevima unutar tunela presjek visine 6,5 metara -To govori Tomislav Cvetko, direktor Sektora za razvoj i strateško planiranje iz Hrvatskih cesta.
Zbog specifičnog položaja u kanjonu, most Cetina jedan je od najzahtjevnijih građevinskih projekata u Hrvatskoj.
- U kanjonu kontinuirano djeluje vjetar, zato smo tehnikom potiskivanja nastojali minimalizirati radove u kanjonu, dok smo sve preostale radove izvodili u tunelima širine 8 metara- govori voditelj projekta Tonči Musulin iz tvrtke Strabag.
U prvoj fazi izgradnje mosta, elementi su rezani i predmontirani u talijanskoj tvornici koja je patentirala tehniku potiskivanja. Zato je sama tvrtka Maeg Construzioni bila zadužena za izvođenje tog dijela radova na gradilištu iznad Omiša. „Svi segmenti mosta dužine su 12 i širine do 2,5 metra kako bi bili lakše transportirani kamionima. S obzirom da se kamion unutar tunela nije mogao okrenuti, često je vozio unatrag i do 2 kilometra“, dodaje Musulin.
Most je spojen, a dio je brze ceste Split-Omiš, multimodalne platforme splitske aglomeracije čiji je cilj rasteretiti državnu cestu D8, odnosno Jadransku magistralu. Ukupna planirana dužina je 21,5 km, a vrijednost investicije je 332 milijuna eura.
- Izazova u gradnji na omiškom području bilo je mnogo - dodaje Cvetko iz Hrvatskih cesta.
- Nakon različitih atmosferskih prilika dolazi do ispiranja materijala koji vežu kamenje pa padaju nestabilni kameni blokovi. Zato su nam u pomoć priskočili alpinisti koji su uklanjali kamenje, zatvorili smo i cestu za javnost kako bismo sigurno izveli radove i probili tunel Komorjak - ističe Cvetko.
Promet u Splitu u okolici
- Na splitskom poluotoku živi više od 160 000 stanovnika, a u prometu cirkulira i do 90 000 vozila. Ljeti se ta brojka povećava za 20 000 turista koji svakodnevno dolaze u Split. Uz most Cetina koji će biti otvoren za javnost do kraja 2023., očekuje se realizacija i drugih rješenja koja će u budućnosti rasteretiti promet u Splitu i okolici. Gradska luka i kružno raskrižje Vranjic samo su neke od predloženih lokacija na kojima je nužno smanjiti gužve. Otkako nema urbanističkog zavoda u Splitu, čini mi se da nedostaje zajedničkog planiranja i upravljanja prometom - govori Dražen Cvitanić s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu. Koji su prijedlozi struke, može li se promet rasteretiti izmještanjem trajektne luke ili zatvaranjem prometa za pješake, pogledajte u novoj Koordinaciji.
POGLEDAJTE VIDEO:
