Istraživanja su pokazala da većina učenika ne jede prije polaska u školu, tako da prvi obrok u danu imaju tek u vrijeme velikog odmora, između 10.30 i 11.30 sati
Pokrenite se! Više od 4 posto učenika u školi je pothranjeno
U Hrvatskoj su u ponedjeljak na Zavodu za zapošljavanje bila 382.272 nezaposlena. Dio njih su nečiji roditelji, koji nemaju svojoj djeci što staviti na stol za objed.
Zastrašujuću statistiku prate i podaci stručnih službi, prema kojima je, ovisno o dobnoj skupini, pothranjeno i do četiri posto djece u osnovnoj školi. Istraživanja su pokazala da većina učenika ne jede prije polaska u školu, tako da prvi obrok u danu imaju tek u vrijeme velikog odmora, između 10.30 i 11.30 sati. Zbog toga im je još važnije osigurati obrok u školi. Također ima situacija u kojima dijete u popodnevnu smjenu dođe gladno u školu.
Političari misle o sebi, a ne o djeci. To je zaista prestrašno; bivša ministrica obrazovanja Ljilja Vokić
- Na pregledu za upis u osnovnu školu lani je bilo 11,2% preuhranjenih i 3,3% slabije uhranjenih dječaka te 10% preuhranjenih i 4,2% slabije uhranjenih djevojčica. Na sistematskom pregledu u petom razredu osnovne škole bilo je 18,4% preuhranjenih i 3% slabije uhranjenih dječaka te 13,7% preuhranjenih i 6% slabije uhranjenih djevojčica - kazala nam je doktorica Zvonimira Papeš Ibrišević, voditeljica Službe za školsku i sveučilišnu medicinu Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije.
Na internetskim stranicama koje se bave problematikom gladi djece u svijetu ističe se da pothranjenost vodi do oslabljenog imuniteta te do veće sklonosti organizma različitim infekcijama. Zbog nedovoljne količine neophodnih vitamina i minerala dugoročno mogu stradati srce, crijeva, bubrezi, pluća i mozak. To vodi do usporenog fizičkog, ali i psihičkog razvoja te smanjenih intelektualnih kapaciteta. U odrasloj dobi pothranjena djeca sklonija su razvoju srčanih bolesti, dijabetesa i visokog tlaka.
Gladna djeca su jako umorna i slaba; dr. Diana Mihok o posljedicama gladi
- Tijekom sistematskih pregleda i ostalih mjera preventivne zdravstvene zaštite školske djece, u radu s učenicima i roditeljima dobiju se informacije koje upozoravaju na loše prehrambene navike učenika. Riječ je o smanjenu ili povećanu broju dnevnih obroka, ‘preskakanju’ obroka, osobito doručka, konzumiranju obroka koji nisu usklađeni s energetskim potrebama djece, dobi i aktivnostima. Riječ je i o prečestim obrocima ‘brze hrane’, grickalica, slatkiša i slatkih gaziranih napitaka, koji su puni skrivenih kalorija, što velikim dijelom rezultira viškom kilograma, od nekoliko pa do nekoliko desetaka kilograma - rekla nam je doktorica Ibrišević.
Liječnica opće medicine dr. Diana Mihok kazala je kako ne raspolaže točnim podacima o broju gladne i pothranjene djece, no glad kratkoročno i dugoročno izaziva probleme u dječjem organizmu.
Političari bježe od problema gladne djece u školama. To nije dobro; bivši ministar socijale Davorko Vidović
- Akutna glad rezultira slabijom koncentracijom, umorom i oslabljenim fizičkim sposobnostima, što često donosi veću vjerojatnost padova i nezgoda. Dijete može biti agresivno ili potišteno. Nisam vidjela istraživanja za pothranjenost, no uz tu dijagnozu često dolaze anemije i drugi problemi koji ozbiljno narušavaju opće zdravstveno stanje - kazala je Mihok.
Upozorenja stručnjaka Vladu, izgleda, ne zabrinjavaju. Jedina je zasad na te probleme reagirala dječja pravobraniteljica Mila Jelavić. Njeno upozorenje kako niti jedno dijete ne smije biti gladno do ušiju premijera i ministara nije došlo.
Vidović: Sustav brige o djeci je urušen
Ne smije se događati da su djeca gladna, poruka je Davorka Vidovića, bivšeg ministra rada i socijalne skrbi u mandatu Ivice Račana. Vladi i lokalnoj zajednici poručio je da moraju naći način da stimuliraju obitelji i pomognu socijalno ugroženima a da ih se ne stigmatizira.
- To je minimum. Politika se mora suočiti s tim problemom, a ne gurati ga pod tepih. Siromaštvom su najugroženija djeca i mladi - rekao je.
Ističe da Europa ima modele pomoći djeci i obiteljima te da im je to glavni smjer socijalne politike. U Hrvatskoj je taj sustav urušen. Vidović kaže i da nam nedostaje osmišljena socijalna politika koja bi se provodila u kontinuitetu, a mi donosimo ad hoc mjere čime smo u gospodarskoj krizi ranjiviji na rizike.
- Mora se podebljati socijalni proračun i pronaći institucionalne mehanizme potpore obiteljima - kazao je.
Priča o gladnoj djeci šokirala je i bivšu ministricu prosvjete i sporta Ljilju Vokić.
- To je prestrašno. Svi automobili, državni i gradski, mogli su nahraniti tu djecu - rekla je.
Glasnogovornik premijera Zorana Milanovića izjavio je u ponedjeljak kako će što prije pokušati odgovoriti na pitanje 24sata kako Vlada misli riješiti problem školske djece koja gladuju.